Venera, makar se nalazi u našem izravnom susjedstvu, i dalje predstavlja jedan od najtajnovitijih planeta našeg sustava. Užarena i negostoljubiva lopta nekad je davno bila slična Zemlji, no danas je okružena oblacima od sumporne kiseline, a vulkanima išarana površina dovoljno je topla da otapa olovo. Pobrojali smo deset zanimljivosti o Zemljinom 'zlom blizancu'.

Dan koji traje dulje od godine

Premda već dugo znamo da Venera ima najdulji dan u Sunčevu sustavu, još nismo izmjerili točno vrijeme - oslanjali smo se na procjene. Novo istraživanje koje je napravilo točnu izmjeru jednog 'kruga' oko osi dalo nam je točne brojke - jedan dan na Veneri traje 243,0226 zemaljskih dana. Ovo također znači da jedan dan na Veneri traje dulje od godine, s obzirom na to da planetu za put oko Sunca treba 225 zemaljskih dana.

Venerina jezgra, otprilike ista kao Zemljina, ima promjer od 7000 kilometara. Skoro u cijelosti sačinjena je od željeza i nikla premda još nije poznato je li kruta ili otopljena.

Veneru zovu Zemljinim 'zlim blizancem' s razlogom

Venera je kameniti svijet sa 82 posto mase i 90 posto gravitacije našeg planeta, što znači da ako na Zemlji imate 100 kilograma, na njoj biste imali 90. Također ima atmosferu te je smještena u takozvanoj 'naseljivoj zoni', u kojoj voda može postojati u obliku tekućine. Neki znanstvenici tvrde da je planet nekad imao tople i plitke oceane koji su u jednom trenu isparili zahvaljujući ugljičnom dioksidu koji je prvo zagušio atmosferu i nakon toga zbog globalnog zatopljenja doslovno ispekao planet.

Neobična os

Venera se oko svoje osi okreće u suprotnom smjeru od većine ostalih planeta našeg sustava te praktički nema prepoznatljiva godišnja doba - riječ je o nagibu od 2,64 stupnja (odnosno 177,3), sitnim u usporedbi sa Zemljinim, čiji nagib iznosi 23,5 stupnjeva. Što se dimenzija tiče, Venera je drugi planet od Sunca, nešto je manja od Zemlje, ali s njom dijeli sličnost u strukturi - promjer joj iznosi oko 12.000 kilometara.

Ekstremne temperature nastale efektom staklenika

Atmosfera na Veneri jako je gusta i opasna za sve vrste života. S obzirom na gustoću i sastav atmosfere, prosječna temperatura na površini dovoljno je visoka da rastopi olovo. Sve ovo rezultira impresivnim i vrlo ekstremnim vremenskim promjenama.

Oblaci se kreću brže nego oni na Zemlji

Oblaci na Veneri kreću se 60 puta brže od brzine okretanja planeta dok se oni na Zemlji kreću 10 do 20 posto brže. Letjelice opremljene ultraljubičastim senzorima zabilježile su da se oblaci kreću suprotno od smjera okretanja planeta te da su najbrži u blizini polova.

Brzina vjetra uz površinu iznimno je mala, ali...

Vjetrovi se postupno usporavaju te se blizu površine kreću brzinom od oko pet kilometara na sat, no kao što smo već spomenuli, atmosfera je zbog pritiska toliko gusta da podsjeća na vodu te zato površinom može pomicati kamenčiće.

Ekstremno negostoljubivi uvjeti

Zrak na površini Venere nije 'zrak', već 97-postotni ugljični dioksid koji je toliko zbijen da je sto puta gušći od Zemljine atmosfere. Površina joj je slična unutrašnjosti lonca na pritisak, uz temperaturu od 462 Celzijeva stupnja. Tim rečeno, hodanje površinom, uz uvjet da nosite specijalno odijelo, bilo bi slično hodanju kroz vodu - na dubini od 914 metara.

Premda je ugljikov dioksid nevidljiv, oblaci su sastavljeni od sumporne kiseline, što znači da ne možemo gledati površinu Venere konvencionalnim metodama. Sve što smo do danas saznali o njoj sakupile su letjelice opremljene radarskim sustavima za slikanje koji mogu gledati kroz guste oblake i predočiti nam kakve nas stvari čekaju na površini.

Vjetrovi pri samom vrhu oblaka dosežu brzinu od 300 kilometara na sat. Oblacima za jedan krug oko planeta treba četiri do pet dana.

Najviše vulkana u Sunčevu sustavu

Na Veneri postoji više vulkana nego na bilo kojem drugom planetu u Sunčevu sustavu. Prema posljednjim otkrićima, trenutno ima čak 37 aktivnih vulkana dok sveukupan broj, koji uključuje one neaktivne, doseže čak 1600.

Najsvjetliji planet na nebu

Premda Venera nije ni blizu najvećem planetu našeg sustava, njezina blizina Zemlji čini je jednim od najsjajnijih tijela na zvjezdanom nebu - odmah iza Mjeseca. Venera je, štoviše, toliko sjajna da je pilot Air Canade 2011. slučajno zamijenio planet nadolazećim zrakoplovom te u panici izveo nagli manevar kako bi izbjegao sudar.

Otkud joj ime?

Venera je posudila ime od rimske božice ljepote i ljubavi. Jedan od razloga za ovo možda leži i u njezinoj svjetlini - drevni Babilonci zvali su je 'svjetlom kraljicom neba'.