Mars, naš najbliži planetarni susjed, tisućljećima fascinira Zemljane, a odnedavno smo ga počeli istraživati i izbliza. Pobrojali smo deset neobičnih činjenica o tajnovitom Crvenom planetu.

1. Mars i Zemlja imaju skoro jednaku količinu kopna

Premda Mars ima 15 posto Zemljinog volumena i 10 posto Zemljine mase, valja voditi računa o tome da su dvije trećine Zemljine površine pokrivene vodom. Marsovska gravitacija na površini također je samo 37 posto Zemljine - što znači da na njemu možete bez problema skočiti tri puta više nego na Zemlji.

2. Mars ima najveću planinu u Sunčevom sustavu

Crveni planet je dom najvišeg planinskog vrha u cijelom sustavu. Njegovo ime je Olympus Mons, visok je 21 kilometar dok mu je promjer masivnih 600 kilometara. Usporedbe radi, Mount Everest, najviša planina na Zemlji, visok je 'samo' 8,9 kilometara.

Unatoč činjenici da je nastao prije nekoliko milijardi godina, Olympus Mons je, ako je vjerovati nekim znanstvenim teorijama, i dandanas vulkanski aktivan.

3. Mars ima intenzivne pješčane oluje

Ako ikad posjetite Mars, najbolje bi bilo da to radite izvan olujne sezone. Pješčano nevrijeme na Crvenom planetu zna trajati mjesecima i u određenim okolnostima može prekriti cijeli planet. Razlog zbog kojeg su oluje toliko ekstremne eliptička je putanja Marsa oko Sunca, puno izduljenija nego kod ostalih planeta našeg sustava. Na sreću, zbog niske gustoće Marsove atmosfere i relativne brzine vjetra od 96 km/h, masivna oštećenja opreme kakva gledamo u filmovima malo su vjerojatan scenarij - udari vjetra, makar vizualno impresivni, nisu jaki poput onih kakve susrećemo na Zemlji.

4. Mars ima neobična godišnja doba

Sunce na Marsu izgleda upola manje nego kad ga gledamo sa Zemlje. Tamošnja se godišnja doba, premda dijele ime s onima na Zemlji, odvijaju na drugačiji način i to zbog eliptičke putanje planeta. U trenutku u kojem se planet najviše približi našoj zvijezdi (Perihelion), marsovska južna hemisfera se nagne prema Suncu i stvara kratko, ali intenzivno vruće ljeto, dok sjeverna hemisfera prolazi kroz intenzivnu, ali također kratku zimu. Kad je najudaljeniji od Sunca (Afelion), njegova sjeverna polutka okrenuta je prema njemu i prolazi kroz blago ljeto, a južna polutka mora izdržati dugu i hladnu zimu.

5. Komadići Marsa pali su na Zemlju

Premda je od Zemlje trenutno udaljen 327.05 milijuna kilometara (minimalna mu je distanca 54.6 milijuna, a maksimalna oko 401 milijun kilometara), Mars je po mnogočemu bliži nego što mislimo - točnije, njegovi dijelovi su tijekom povijesti često znali doputovati do Zemlje. Znanstvenici su pronašli komadiće marsovske atmosfere u meteoritima koje je Mars nasilno izbacio te koji su putovali Sunčevim sustavom milijunima godina prije nego što su konačno udarili u Zemlju.

6. Mars je dobio ime po rimskom bogu rata

Korijeni imena Crvenog planeta dolazi od drevnih Grka koji su ga nazvali po bogu rata Aresu, a Rimljani su ga prilagodili svojem panteonu pa je dobio ime Mars. Druge kulture nazvale su planet po njegovoj boji - Egipćani su ga zvali Her Desher odnosno Crveni, dok su mu kineski astronomi nadjenuli ime 'Crvena vatrena zvijezda'. Mars je, inače, crvene boje zbog velike količine željeza u kamenju i prašini.

7. Mars će jednog dana imati prsten

Za 20 do 40 milijuna godina Marsov će najveći mjesec Fobos raskomadati tamošnje gravitacijske sile te će u svojem tragu ostaviti prsten koji će ostati tamo 100 milijuna godina.

8. Zalasci sunca na Marsu su - plavi

Premda je nebo Crvenog planeta ružičasto-crveno, zalazak sunca zbog sastava atmosfere izgleda plavo - suprotno nego na Zemlji.

9. Marsovi mjeseci zapravo su 'zarobljeni' asteroidi

Marsovim nebom putuju dva mala mjeseca - Fobos i Deimos. Za njihovo je otkriće zaslužan astronom Asaph Hall koji im je 1877. dao latinska imena za 'strah' i 'paniku'. Ovi mjeseci su, pretpostavlja se, zapravo zarobljeni asteroidi - najmanji prirodni sateliti u cijelom Sunčevom sustavu.

10. Olympus Mons samo je djelić Marsove vulkanske mreže

Mars ima najveći vulkan u cijelom sustavu. Olympus Mons je masivna planina promjera 600 kilometara i visine 27 kilometara koja strši iznad okolnog terena - riječ je o vulkanu stvorenom kontinuiranim tokom lave koji je počeo prije otprilike tri milijarde godina. Olympus Mons samo je dio velike vulkanske mreže koja se proteže visoravni Tharsis.