'Željeli smo napraviti stručnjaka koji će biti kreativac, inovator i koji će prelijevati znanstvene rezultate i saznanja u tehnologiju, a istovremeno imati na umu da je čovjek najvažniji čimbenik, kao i njegov suodnos s tehnologijom. Studentima ćemo kroz dvije godine omogućiti timski i interdisciplinarni rad. Želimo izgraditi znalca i ambasadora kognitivne znanosti na najvišoj razini'
Tim je riječima prof. dr. sc. Renata Geld s Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavila novi združeni diplomski studij Filozofskog fakulteta i FER-a koji kreće najesen – Primijenjena kognitivna znanost, prvi takav u ovom dijelu Europe.
Kognitivna znanost jedna je od najsloženijih i najbrže rastućih znanstvenih disciplina, a temeljni joj je cilj istražiti i opisati složenost ljudskoga uma. Heksagon kognitivne znanosti čini šest različitih disciplina i polja znanosti koja se, interdisciplinarno, kombiniraju u jednu.
To su lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija. Iako primarno proučava um i način na koji procesiramo informacije, najveća snaga kognitivne znanosti krije se upravo u promatranju istog pitanja iz različitih kutova.
Stvorili studij budućnosti
Studij je nastao kao dio razvojnog projekta na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 2019. godine, kada su razvijena tri interdisciplinarna programa koja su istraživala što sve društvene i humanističke znanosti mogu donijeti drugim znanostima. Kreirali su tada standard zanimanja i kvalifikacija, a kroz program su promatrali potrebe tržišta, a potom projicirali koji će trendovi u sljedećih deset godina okupirati tržište. Zatim su stupili u kontakt s kolegama s europskih i američkih sveučilišta koji već imaju takve studije, što im je pomoglo u kreiranju programa za studente.
'Mapirali smo sva ta radna mjesta na naše tržište rada, razgovarali s institucijama, znanstvenicima, ali i poslodavcima koji zapošljavaju takav kadar, te prema tim vještinama budućnosti stvorili i studij budućnosti', rekla je Geld. Spomenula je pritom da i u Rijeci na Filozofskom fakultetu ove godine kreće studij kognitivne znanosti, nešto uži i specifičniji od onog u Zagrebu.
Više od 400 prijava
Kako je Geld istaknula, iznenadilo ju je, ali i obradovalo više od 400 prijava upita i prijava nakon objave o novom studiju. No, kako žele zadržati kvalitetu dvogodišnjeg 'studija budućnosti' za kojeg su najavili da će biti vrlo zahtjevan, upisati ga može 30 studenata – 15 njih besplatno, a 15 na plaćanje.
Studenti moraju imati završen preddiplomski studij te za to donijeti i potvrdu, bonus su svakako izvannastavne aktivnosti, moraju donijeti dokaz o znanju engleskog jezika, nakon čega slijede razgovori s voditeljima centra.
Karijere nakon diplome
Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu.
Uvod u kognitivnu znanosti, data znanost, neuroznanost, osnove strojnog učenja samo su neki od obaveznih kolegija kroz četiri semestra, uz zanimljive izborne kolegije i module. Program je akreditiran i na hrvatskom i na engleskom jeziku. Praktični dio osmišljen je kroz suradnju s hubovima i akceleratorima, no moguće je i da će najviše surađivati s Nuqleusom, koji je nastao iz Spocka, FER-ova startup akceleratora.
Vijeće studija čini sedmero ljudi – Renata Geld, Ivana Hromatko, Sanja Kišiček, Diana Tomić, Dario Bojanjac, Alan Jović, Ana Sović Kržić, dok će centar i studij, uz Geld i Bojanjca, voditi i Kristina Kocijan. Studij će imati više od 40 predavača, a svake godine ugostit će barem dva strana ugledna stručnjaka, kao što je to bio slučaj i s američkim stručnjakom u području kognitivne znanosti, profesorom Toddom Oakleyjem koji je gostovao na FER-u povodom predstavljanja studija.
Premda je studij Primijenjene kognitive znanosti zamišljen kao diplomski studij, nije isključeno da će u budućnosti biti i preddiplomskog, pa i postdiplomskog studija.