Ta tehnologija ima velik potencijal razvoja, no ključ je u edukaciji, s obzirom na to da šira javnost još uvijek ne može razumjeti, pa ni educirano prati tu tehnologiju. Neki stručnjaci sve su zabrinutiji da ChatGPT stječe sve veću dominaciju, a na taj se jezični model oslanja i sve veći broj tvrtki, pa je pitanje i koliki bi utjecaj mogao biti na tehnološku industriju. Nedavno se, primjerice, doznalo da su radnici Samsunga nesvjesno procurili strogo povjerljive podatke dok su koristili ChatGPT kao pomoć u zadacima.

Čelnici najvećih IT tvrtki zatražili su nedavno u otvorenom pismu 'Instituta za budućnost života' obustavu razvoja AI sustava zbog 'straha od prijetnje čovječanstvu'. Pismo su, među ostalim, potpisali vlasnik Twittera i izvršni direktor Tesle Elon Musk, suosnivač Applea Steve Wozniak te neki istraživači u DeepMindu.

Znanstvenici su uzbuđeni, no društvo je podijeljeno oko utjecaja umjetne inteligencije na čovječanstvo.

Nov paradigmatski skok

ChatGPT, odnosno generativna AI temeljena na velikim jezičnim modelima, sve nas je iznenadila svojim sposobnostima. Ipak, ova paradigma ima svojih ozbiljnih ograničenja koja se, čini se, ipak neće moći prevazići povećanjem količine podataka i broja parametara.

Većina znanstvene zajednice u području AI-ja smatra da je potreban nov paradigmatski iskorak koji bi proširio mogućnosti velikih jezičnih modela, primjerice u smjeru simboličkog zaključivanja. Među njima je i Jan Šnajder, profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) te stručnjak za umjetnu inteligencije, koji nam pojašnjava da je ChatGPT, odnosno model GPT-4 koji je u njegovoj pozadini, oblikovan tako da generira tekst, i to čini vrlo dobro. No taj da model istovremeno nije oblikovan za apstraktno zaključivanje kakvo je potrebno za rješavanje aritmetičkih i logičkih zadataka.

'Sposobnost apstraktnog zaključivanja nužna je za cijeli niz zadataka koje ljudi obavljaju s lakoćom. Možemo očekivati da će daljnji razvoj ChatGPT ići u smjeru povezivanja GPT-ja sa sustavima za simboličko zaključivanje, ili sustavima uske umjetne inteligencije, koji su oblikovani da vrlo učinkovito rješavaju vrlo specifične zadatke. Tako prošireni GPT onda će doista moći umjesto nas obavljati niz zadataka, poput bukiranja letova ili planiranja radnog tjedna', kaže Šnajder.

AI se već dokazao 'protiv' ljudi

Pritom smatra da nas je umjetna inteligencija već nadvladala u pojedinim zadatcima koji inače iziskuju ljudsku inteligenciju. Podsjeća da je AI još 1997. godine nadvladao ljude u šahu, pobjedivši tadašnjega svjetskoga šahovskog prvaka Garija Kasparova, potom je 2011. godine pobijedio prvake u igri znanja Jeopardy, 2016. godine je navladao ljude i u igri Go, a u studenome 2020. pobijedio u natjecanju predviđanja proteinskih struktura, rješivši u svega nekoliko sekundi problem za koji ljudima trebaju godine.

'Daljnji razvoj umjetne inteligencije samo će povećati broj zadataka koje umjetna inteligencija rješava bolje i brže od ljudi. Međutim konačan cilj ovog područja je razvoj umjetne opće inteligencije AGI – sustava koji, poput ljudi, ima širok spektar kognitivnih sposobnosti i može rješavati različite zadatke, i to na kognitivnoj razini ljudi ili višoj. Ako takav cilj bude ostvaren – a prevladavajuće mišljenje u području umjetne inteligencije jest da je AGI u načelu ostvariv – umjetna će nas inteligencija nadvladati na svim frontama', smatra Šnajder.

Svaku tehnologiju, a posebno umjetnu inteligenciju, trebalo bi upotrebljavati promišljeno i s namjerom, naglašava Šnajder, upozoravajući pritom da moderno društvo nije dovoljno kritično prema uporabi tehnologije i prerado joj se prepušta.

'Tomu svjedoči naš odnos prema digitalnoj tehnologiji; uporaba koje se kod mnogih već premetnula u pravu ovisnost. Umjetna inteligencija, nažalost, može se upotrijebiti tako da još više potkopa našu autonomiju i čovječnost. Rane utopističke aspiracije područja umjetne inteligencije mogle bi se rasplinuti u srazu s aspiracijama za bogatstvom i moći – umjesto tehnologije koja rađa novog renesansnog – možda transhumanističkog – čovjeka mogli bismo dobiti tehnologiju koja ga podjarmljuje i do apsurda iskorištava njegove evolucijski uvjetovane slabosti', smatra Šnajder.

Autonomni inteligentni agenti?

Procjenjuje pritom da će se u daljnjem razvoju vjerojatno kombinirati paradigma velikih jezičnih modela, sustava temeljenih na znanju i simboličkom zaključivanju te sustava za pretraživanje informacija.

'Zapravo, to se već događa: i Google i Microsoft eksperimentiraju – za sada još uvijek poprilično neuspješno – s ugradnjom velikih jezičnih modela u tražilice. Zanimljiva od toga je nedavna integracija ChatGPT-ja s platformom za simboličko izračunavanje WolframAlpha, koji modelira ogromnu količinu činjeničnoga i matematičkoga znanja te može izvoditi vrlo složene matematičke procedure.

Takvi neurosimbolički sustavi moći će komuncirati s ljudima, kao što to čini ChatGPT, ali i dohvaćati informacije, procjenjivati njihovu vjerodostojnost te izvoditi nove zaključke. U malo daljoj budućnosti, iduća generacija takvih sustava mogla bi generirati planove djelovanja te djelovati u viritualnoj okolini interneta u ulozi autonomnih inteligentnih agenata, ispunjavajući zadane im zadatke', smatra Šnajder.

'AI neće svijet učiniti manje inteligentnim'

Prilika, a ne prijetnja. Tako pak na tehnologiju gleda izv.prof.dr.sc. Leo Mršić, prodekan za znanost i istraživanje Visokog učilišta Algebra te direktor Algebra LAB-a. Smatra da društvo sve više prepoznaje i pametno koristi rješenja i alate koji su nam na raspolaganju, ali i da bilo potrebno osvježenje koje umjetna inteligencija donosi, jer su mnoge industrije po njemu u proteklom periodu pokazale zamor.

Ističe pritom i da umjetna inteligencija ne predstavlja izazov samo za korisnike, već i za regulatore, edukatore i praktičare. 'Kako bismo odgovorili na pitanje drži li svijet sve pod kontrolom po pitanju AI – trebamo se upitati što je to što svijet drži pod kontrolom kao primjer za usporedbu, odnosno koja je cijena te kontrole – ne samo u novcu – te što s tim postižemo', napominje Mršić.

Kao servis baziran na podacima, umjetna inteligencija će, tvrdi naš sugovornik, doprinijeti transparentnosti, vidljivosti, nasuprot najavama da će 'učiniti svijet manje inteligentnim'. On, naime, očekuje upravo suprotno – da će potaknuti dijalog, diskusije o temama koje se bez te tehnologije ne bi stavile na stol, te da će pružiti priliku novim idejama i uslugama.

'Važna je edukacija korisnika'

'U tom će procesu očešati tradicionalne, ustaljene i ustoličene norme i snažno testirati njihovu potrebu u društvu. Manje navikli na promjene pričekat će upotrebljive servise, dok se oni prilagodljiviji već danas kreću prema prilici koja se otvara. Medijska pažnja je potrebna jer, kao i kod svake disruptivne tehnologije, važna je edukacija korisnika o tome kako je koristiti, kako ju ne-koristiti i koje rizike i opasnosti krije', naglašava Mršić.

Smatra i da smo kao društvo zreli za sve ono što umjetna inteligencija donosi, te da Algebra kao obrazovna institucija 'kompetentno ulazi u novo doba' zajedno s generacijama mladih ljudi i novih stručnjaka koje mentoriraju. 'U AI-ju vidimo prilike za tvrtke svih veličina, a posebno za javne institucije da prihvate izazove i zajedno s nama nastave kreirati i unapređivati digitalno društvo, kako u RH tako i izvan nje u tvrtkama u kojima nalaze posao. Trendovi poput održivosti i klimatske svjesnosti u kombinaciji s umjetnom inteligencijom i globalizacijom pokretač su novih generacija i veselim se promatrati što će napraviti s tim podlogama', ističe Mršić.

Pritom naglašava da je važno razlikovati tvrtke koje su ušle u ovo područje s najnaprednijim generativnim servisima poput Microsofta od ostalih. Grupu 'ostalih' čine one tvrtke koje nisu uspjele osigurati konkurentan stupanj korisnosti alata kao što je Google, ali i one koje do sada nisu izašle sa svojim rješenjem, kao Apple.

Tek smo na početku vala

'Ne bih prebrzo tišinu na tržištu smatrao usporavanjem jer prostor za razvoj generativnih AI servisa je ogroman i tek smo na početku vala. Očekivano je da oni koji danas drže financijske i statusne pozicije, a nisu nositelji promjena zainteresirano promatraju što se događa na tržištu i kako će to utjecati na njih.

Iskustvo pokazuje da tehnološke tvrtke često mogu staviti na raspolaganje veliku količinu znanja – što bi prije samo desetak godina bilo nezamislivo i smatralo se katastrofom – jer im položaj, stečena prednost i infrastruktura koju su izgradili omogućava da čak i kad daju sve znanje van, konkurenti ne mogu uložiti dovoljno vremena i novca da ih dostignu u poslovno razumnom vremenu', smatra Mršić.

Kaže da usporavanje nije opcija, jednako kao što i svakih nekoliko godina nestaju tvrtke i influenceri i pojavljuju se novi. 'Tehnologija nas je dovela do ove točke, tehnologija nas jednako tako može i zaštititi od neželjenih pojava. Kao i u razvojne svrhe, tako je moramo naučiti koristiti i kao zaštitu. O tome što će biti sutra odlučujemo mi sami', zaključuje Mršić.