Na ovoj neobičnoj fotografiji možemo vidjeti objekt HH-111 smješten 1300 svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Orion. Herbig-Haro je zapravo početak zvjezdanog sustava u čijem se središtu nalazi protozvijezda - mjesto na kojem plin koji je došao od prošle stare zvijezde propada u mladu zvijezdu.

Novi se objekt okreće velikom brzinom i dok to radi iz polova ispaljuje mlaz ioniziranog plina koji je toliko vruć da je ostao bez elektrona. Taj plin vidimo dok putuje kroz oblake prašine usred zvjezdanih jaslica. Kako se udaljava od zvijezde, plin se počne ponašati slično kao naš dah tijekom hladnog jutra. Dok se raspršuje u okolno područje, plin se počine širiti i stvarati nešto što astronomi nazivaju pramčanim udarom. Upravo na tom mjestu možemo vidjeti jasne rubove objekta Herbig-Haro.

Pitanje je, doduše, zašto je ova kozmička pojava toliko rijetka? Stvar je u tome da je, unatoč spektakularnom izgledu, ovakve objekte vrlo teško otkriti. Za početak, oni ne traju dugo - svega 10.000 do 20.000 godina. Ovo, napominje ABC, možda izgleda kao puno vremena, no u astronomskoj skali stvar je o vrlo kratkom razdoblju. Ovi objekti, za početak, nisu previše svijetli zato što prašina upija većinu njihova svjetla, što znači da ih možemo vidjeti samo ako smo blizu.

Drugim riječima, ne možemo ih vidjeti u drugim galaksijama, već samo u Mliječnom putu. Koliko je rijedak objekt koji upravo gledamo? Odgovor na to pitanje daje nam broj pored imena. Ako je broj 111, to znači da ih nema puno. Herbig-Haro na slici snimio je Hubble uz pomoć kamere širokog polja 3.

Najbolja stvar kod Hubblea je, još jednom, bila njegova mogućnost snimanja objekata u dva spektra - vidljivom i infracrvenom. Drugim riječima, premda se mlaz plina može vidjeti u vidljivom spektru, infracrveni spektar nam daje više detalja o oblaku prašine. Mlade zvijezde su u pravilu okružene velikom količinom plina i prašine, koji, osim što im daju materijal od kojeg nastaju, skrivaju pogled blokirajući dio valnih duljina.