Hubble je uspio direktno snimiti dokaze vrlo intenzivnog nastanka egzoplaneta sličnog Jupiteru. Ovo otkriće podržava dugo raspravljanu tezu o nastanku planeta poput Jupitera pod imenom 'nestabilnost diska'.

Egzoplanet je smješten u protoplanetarni spiralni disk prašine i plina u blizini zvijezde stare oko dva milijuna godina, što je malo u usporedbi s 4,5 milijardi godina, koliko je staro naše Sunce. Planet je devet puta veći od Jupitera, što je zanimljivo s obzirom na to da je riječ o ranim stadijima nastajanja.

Znanstveni tim je uz pomoć teleskopa Subaru i Hubble pronašao i proučio planet. Plinoviti divovi su planeti poput Jupitera i Saturna te sastavljeni od uglavnom vodika i helija uz plinovite omotače koji okružuju manju čvrstu jezgru.

Tek rani stadij

'Uvjereni smo da je planet u ranom stadiju razvoja', komentirao je autor znanstvenog rada, astrofizičar Thayne Currie, dodajući: 'Dokazi impliciraju da se ovdje radi o najranijem promatranom stadiju razvoja plinovitog diva.'

Plinoviti protoplanet nalazi se u orbiti 508 svjetlosnih godina udaljene zvijezde AB Aurigae, najpoznatije po kameu u filmu 'Ne gledaj gore'.

Do danas smo prepoznali oko 5000 planeta izvan našeg sustava, a ovaj pod imenom AB Aurigae b jedan je od najvećih. Doseže najveću poznatu veličinu planeta u odnosu na smeđeg patuljka, sredine između planeta i zvijezde. Planeti u stadiju nastanka, također poznati kao protoplaneti, do danas su opaženi samo oko još jedne zvijezde, što ovo otkriće čini još zanimljivijim.

Skoro svi poznati egzoplaneti kruže oko svojih zvijezda u rasponu udaljenosti između našeg Sunca i planeta Neptuna, no ovaj planet je na tri puta većoj udaljenosti, što je iznenađujuće. Njegovo rođenje rezultat je alternativnog modela nastanka planeta.

'Konvencionalna teorija je da većina, ako ne i svi planeti, nastaju polaganom akreacijom čvrste tvari u kamenite jezgre dok plinoviti divovi kroz tu fazu prolaze prije nego što jezgra bude dovoljno masivna da počne privlačiti plin', rekao je koautor rada Olivier Guyon sa sveučilišta u Arizoni, piše Euronews.

Tijekom alternativnog scenarija protoplaneti smješteni u disku koji okružuje mladu zvijezdu polako rastu iz prašine u čvrste objekte i, ako jezgra dosegne nekoliko puta veću masu od Zemlje, one oko sebe počinju akumulirati plin.

'Ovakav proces ne može stvoriti divovske planete na većim orbitalnim udaljenostima, što znači da ovo otkriće razbija dosadašnje teze o formiranju planeta', rekao je Guyon. Znanstvenici su stoga zaključili da je AB Aurigae b nastao kada se ohladio disk oko zvijezde dok ga je gravitacija fragmentirala u jednu ili dvije masivne nakupine koje su se oblikovale u planete.

Bolje razumijevanje svemira

Zvijezda AB Aurigae je oko 2,4 puta masivnija od našeg Sunca te svjetlija oko 60 puta. Njezina starost od dva milijuna godina je, usporedno sa Sunčevih 4,5 milijardi, skoro ništavna, no valja uzeti u obzir to da je i naša zvijezda prošla kroz sličan proces nastajanja te je u pojasu prašine i plina omogućila nastanak planeta, uključujući Zemlju.

'Nova astronomska promatranja ne prestaju izazivati naše trenutne teorije, no na koncu poboljšavaju razumijevanje svemira', rekao je Guyon.

'Formiranje planeta vrlo je kompleksan i nasilan proces, što znači da nas u budućnosti čeka još iznenađenja', zaključio je.