Iako se svi slažu da je Hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju neophodna reforma, kritičari novih prijedloga upozoravaju na njihove brojne nedostatke, među ostalim da ukidaju autonomiju sveučilišta, smanjuju izdvajanja za znanost i vode privatizaciji visokog obrazovanja. S druge strane, pristaše tvrde da su bolji od sadašnjih te da potiču kompetitivnost i uvode red u financijsko funkcioniranje znanstvenih institucija.

Podsjetimo, Fuchsovo je ministarstvo prvi put objavilo prijedloge novih zakona u studenom 2010, nakon toga je provedena javna rasprava, osnovana su tri povjerenstva koja su prihvatila neke od tisuća primjedbi te provela određene izmjene, a oni bi sada trebali biti upućeni na dva čitanja u Saboru. No, MZOŠ ističe da svi zainteresirani mogu i dalje sudjelovati u raspravi preko saborskih zastupnika ili službenih stranica Ministarstva.

Budući da se radi o zakonima od iznimnog značenja za budućnost hrvatskog obrazovanja, zamolili smo neke od predstavnika akademske zajednice da nam za tportal komentiraju ključne argumente za i protiv novih zakona te da ocijene ukupan rad Ministarstva.

Jesu li protivnici zakona oni koji su protiv rada, reda i smanjivanja upisnih kvota?

Komentirajući prigovore da se prijedlozima protive ljudi koji žele zadržati nered, nerad i kaos u financiranju sveučilišta, jedan od istaknutijih kritičara prijedloga, akademik i fizičar Slaven Barišić za tportal je rekao da među oponentima zakonima ima različitih motivacija, no drži da 'prevladavaju oni kojima su stručna etika, socijalna osjetljivost i hrvatski nacionalni interes u prvom planu'.

Akademik Barišić se ipak slaže da na nekim fakultetima treba uvesti reda u financije te da neke upisne kvote treba preispitati, primjerice na ekonomiji, jer očito 'previše ljudi želi upravljati, kupovati i prodavati, dok je premalo onih koji žele proizvoditi'.

Profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. Dean Duda ističe da se uvijek kad netko predlaže reformu, neistomišljenike mora prokazati kao borce za očuvanje privilegija, zagovornike nerada, netolerancije i apsolutne profitere u situaciji koja se pokušava reformirati. 'No Ministarstvo je svojom politikom uvelike zaslužno za kvazitržišno snalaženje, odnosno legaliziranje javne krađe nekih sudionika u sistemu koji su manjkove odlučili nadoknaditi komercijalizacijom na štetu studenata', rekao je dr. Duda.

Profesor na Filozofskom fakultetu, dr. Gvozden Flego, bivši ministar znanosti iz redova SDP-a, otpore zakonima motivirane interesima ne smatra dominantnima. 'Novi zakoni predlažu ukidanje školarina, ali omogućavaju uvođenje upisnina. Visoko obrazovanje bi od upisnina naplatilo dvostruko više nego od školarina pa bi trošak te javne djelatnosti sve više snosili pojedinci. Uz to, sve dok država duguje visokim učilištima poprilične iznose, ukinuti školarine znači onemogućiti im funkcioniranje. Što se smanjenja upisnih kvota tiče, to je dio hrvatskog paradoksa - trebamo znatno povećavati broj visokoobrazovanih, a kapaciteti za to su ograničeni', komentirao je dr. Flego.

No profesor matematike na zagrebačkom PMF-u i bivši ministar znanosti iz HSLS-ovih redova, dr. Hrvoje Kraljević smatra da su brojni protivnici predloženih zakona uistinu motivirani željom za zadržavanjem statusa quo. 'Fakultetima ne odgovara to što se u prijedlogu zakona o sveučilištima puno veća važnost u pitanju financija daje sveučilištu i njegovu pomnom planiranju svog proračuna. To će onemogućiti dosadašnji krajnji nered i netransparentnost', rekao je Kraljević.

Radi li Ministarstvo na integraciji ili na cjepkanju i privatizaciji sveučilišta?

Dok protivnici novih zakona tvrde da oni idu prema dijeljenju sveučilišta, njihovoj privatizaciji i komercijalizaciji, pobornici smatraju da se reformom želi provesti njihova istinska integracija jer je sveučilište danas rascjepkanije no ikad.

Akademik Barišić ističe da se u tom smislu djelatnost Ministarstva ne može gledati samo kroz rad ministra Radovana Fuchsa, već da je rezultat kontinuiteta koji je započeo ministar Hrvoje Kraljević, a nastavio Dragan Primorac. 'Suština njihovog koncepta je liberalizacija visokog školstva i njegova regulacija tržištem. Kada se sjetimo da je za zaposlenje u Hrvatskoj često najvažnija dobra veza i bilo kakva diploma, onda nam je odmah jasno kamo takvo 'tržište' vodi. Sukladno tome, privatizacija visokog školstva ide po dvije tračnice. Jedna je nekritično otvaranje privatnih visokih učilišta, a druga je unutarnja privatizacija javnog visokog školstva sve većim udjelom školarina u njegovom financiranju. Mislim da bi usvajanje novih zakona pojačalo centrifugalne tendencije na Zagrebačkom sveučilištu', kaže akademik.

Dr. Duda i dr. Flego smatraju da Ministarstvo nema jasnu viziju smjera u kojem ide - integraciji ili dezintegraciji sveučilišta. 'Ministarstvo ne zna što radi, a posljedice bi mogle biti kobne', upozorio je dr. Duda.

Profesor Kraljević ima suprotno mišljenje o tom pitanju. 'Prijedlozi zakona jasno pokazuju namjeru da konačno dođe do integracije sveučilišta i izlaska iz sadašnjeg stanja potpune rascjepkanosti koja je, između ostalog, u potpunosti onemogućila kvalitetan prijelaz na bolonjski način studiranja', rekao je dr. Kraljević.

Jesu li predloženi zakoni dovoljno dobri da idu u daljnju proceduru?

Gotovo svi pripadnici akademske zajednice slažu se da prijedlozi imaju ozbiljnijih nedostataka, međutim dok jedni vjeruju da im je dovoljna dorada kroz čitanja u Saboru, drugi smatraju da su nepopravljivi te da rad na njima treba početi ispočetka.

Dr. Barišić kaže da je bolje reći da treba krenuti od one točke na kojoj se stalo prije desetak godina, a ne ispočetka. 'Tada se, naime, shvaćalo da je visoko školstvo koje generira visokoobrazovane, sposobne mlade ljude ključno za unapređenje zemlje. Tada je postojala i jasna politička volja i dovoljan broj iskusnih sveučilišnih ljudi koji su vjerovali da se to može, unatoč značajnom otporu mnogih, uključujući dijelove tadašnje vlasti, kojima bi takav razvoj situacije ugrozio pozicije. To je vremensko razdoblje naznačilo da je Hrvatska mogla i da još uvijek može znatno bolje', istaknuo je akademik.

Dr. Flego smatra da su zakonski prijedlozi čak protivni ustavnim odredbama te da su nepopravljivi. 'Oni su neujednačeni, jer je u nekim slučajevima država premalo prisutna, a u drugima previše; neravnomjerni, jer dio odredbi ostaje na načelima, a dio propisuje sitne detalje; Vlada je iz donošenja strategijskih odluka o visokom obrazovanju i znanosti bezrazložno istisnula Sabor, koji je najširi legalni zastupnik javnosti, a neopravdano se ukidaju neke tradicionalne vrijednosti koje jamče izvrsnost i napredak (poput reizbora). Osim toga, smatram neumjesnim, politički nekorektnim, pa i nepristojnim, donositi dalekosežne zakone u zadnjim tjednima mandata, zakone koje predlagatelj neće biti u stanju primjenjivati. Smatram da takva dalekosežna zakonska rješenja u ovom trenutku treba donositi konsenzusom, u suradnji s opozicijom, što smo napravili u srpnju 2003', rekao je dr. Flego.

I dr. Duda kaže da zakone treba početi raditi iznova. 'Treba organizirati rasprave odozdo... treba nam što manje etatizma, političkog nadzora i držanja akademske zajednice nedoraslim partnerom za razgovor', rekao je dr. Duda.

Dr. Kraljević priznaje da sadašnji prijedlozi zakona imaju niz nedostataka i neusklađenosti, ali je uvjeren da se oni mogu ukloniti u dva čitanja. 'Čak i ovakvi neusklađeni, neusporedivo su bolji nego sadašnji Josipović-Flegin zakon, koji je imao velik konsenzus upravo zato što je cementirao status quo', naglasio je bivši ministar.

Zaslužuje li ministar Radovan Fuchs prolaznu ocjenu?

Unatoč činjenici da su novi prijedlozi, ali i neka druga programska rješenja MZOŠ-a, poput Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK) koji bi trebao urediti školski program, naišli na oštre kritike, naši sugovornici, osim Flege, ne vjeruju da bi kadrovske promjene na čelu MZOŠ-a promijenile situaciju.

'Držim da ostavka ministra Fuchsa ne bi ništa promijenila, došao bi netko drugi s istim ili vrlo sličnim ponašanjima jer je osnova školske politike i jedne i druge političke opcije ista. Ostavka ministra Fuchsa samo bi zamaglila situaciju i odgodila njeno stvarno rješavanje', upozorava dr. Barišić.

Slično razmišlja i dr. Duda koji kaže da se jalovost hrvatske politike ne može riješiti kadrovskim zamjenama unutar partitokratskog modela i dodaje: 'Neoliberali marširaju, ali zato i jesmo tu gdje jesmo.'

Dr. Flego pak kaže da mu se djelovanje ovog resora čini paradigmatskim za sadašnju vladu - ponajprije mnogo velikih riječi bez ikakvih rezultata, potom katastrofalne pogreške i skrivanje od javnosti. 'Treba se prisjetiti Fuchsovog drakonskog smanjenja proračuna, kaosa s udžbenicima, izdaje obećanja o uvođenju obaveznog srednjoškolskog obrazovanja i ulasku u društvo znanja, konfuzne revizije znanstvenih projekata, produljenja znanstvenih projekata, sada već šestu godinu, donošenja neupotrebljivog NOK-a, skrivećkog neispunjavanja zakonskih odredbi... Kako ni aktualni ministar nije shvatio da su promjene moguće jedino kao zajednički projekt Ministarstva i sveučilišta, Ministarstvo nije obavljalo svoje elementarne zadaće... U Hrvatskoj djelujemo po modelu obrazovanja 19. stoljeća; nastavnici, svi redom visokoobrazovani, tragično su potplaćeni; financijski smo ruinirani – npr. Ljubljansko sveučilište za 60.000 studenata dobiva više novca no cijela Hrvatska za 190.000, a u sustavu vlada koncepcijska, organizacijska, financijska i kadrovska zbrka', zaključio je dr. Flego.

No dr. Kraljević svojem nasljedniku u drugom koljenu daje 'vrlo pozitivnu ocjenu što se tiče predlaganja novih zakona koji bi trebali unaprijediti sadašnju izuzetno lošu situaciju, zbog koje stalno padamo na ljestvicama konkurentnosti'.