Naprotiv, istraživanje pokazuje da je nova metoda sigurna te da povećava zdravlje i kvalitetu života.

Brojne ranije studije utvrdile su da je manipulacijom gena moguće produžiti prosječan životni vijek različitih organizama, uključujući i sisavce. Međutim, do danas je to značilo da se geni moraju mijenjati kontinuirano od stadija embrija, što je u slučaju ljudi nepraktično.

Znanstvenici iz Spanish National Cancer Research Centra (CNIO) pod vodstvom Maríe Blasco pokazali su da se životni vijek miša može produžiti samo jednim tretmanom u odrasloj dobi. Što je najvažnije, to su postigli genskom terapijom koja se dosad nikad nije koristila u borbi protiv starenja. U testovima na miševima ona se potvrdila kao učinkovita i sigurna.

U studiji, koja je predstavljena u časopisu EMBO Molecular Medicine, tim iz CNIO-a, u suradnji s Eduardom Ayusom i Fátimom Bosch iz Centre of Animal Biotechnology and Gene Therapy na Universitat Autònoma de Barcelona (UAB), tretirao je odrasle jednogodišnje i starije dvogodišnje miševe genskom terapijom koja je u oba slučaja djelovala pomlađujuće. Jednogodišnji miševi koji su primili terapiju živjeli su 24 posto duže, a dvogodišnji 13 posto. Štoviše, ova je tehnika poboljšala zdravlje životinja, odgodila starenje i staračke bolesti te poboljšala kvalitetu očitanja pokazatelja starenja kao što je primjerice neuromuskularna koordinacija.

Produženje telomera – usporavanje satova života

U svojem istraživanju španjolski su se liječnici usredotočili na tzv. telomere – završetke, odnosno zaštitne kape kromosoma koji se s vremenom skraćuju i predstavljaju svojevrsne indikatore dužine života. Tijekom uzastopnih dijeljenja stanica, telomeri sprječavaju propadanje gena u blizini krajeva kromosoma tako što se sami skraćuju. Naime, tijekom dijeljenja stanica enzimi koji kopiraju DNA ne mogu nastaviti svoj posao sve do samog kraja kromosoma. Kada bi se dijelili bez telomera kromosomi bi izgubili svoje krajeve, a time i informacije koje su sadržane u njima. Drugim riječima, telomeri su svojevrsni tamponi koji štite krajeve kromosoma, ali se skraćuju prilikom svake diobe stanice. Budući da se ne mogu skraćivati unedogled, s vremenom izgube svoju funkciju. Stanice se nakon toga više ne mogu dijeliti pa stare i odumiru. No stanice sadrže i enzim telomerazu koja obnavlja telomere.

U većini stanica gen telomeraze aktivan je samo prije rođenja, dok stanice odraslog organizma uglavnom ne sadrže telomerazu. Izuzetak su matične stanice odraslih i stanice raka koje se mogu beskrajno dijeliti pa su besmrtne. Zapravo su neka istraživanja pokazala da je upravo telomeraza tajna besmrtnosti tumorskih stanica. Zbog toga su znanstvenici uglavnom izbjegavali istraživanje terapija protiv starenja na bazi telomeraze.

Španjolski su znanstvenici na pokusnim miševima proveli terapiju u kojoj su koristili modificirani virus kao uređaj za zamjenu viralnih gena genima zaduženim za stvaranje telomeraze. Kada su životinje zaražene njime, virus je pohranio gene telomeraze u njihov DNA.

Povećanje zdravlja i kvalitete života

Autori ističu da je njihov rad pokazao kako je moguće razviti gensku terapiju protiv starenja bez da se poveća učestalost tumora. 'Ostarjeli organizmi nakupljaju oštećenja u svojoj DNA zbog skraćivanja telomera, ova je studija utvrdila da genska terapija utemeljena na stvaranju telomeraze može popraviti ili odgoditi ovakva oštećenja', piše tim u izvješću.

Nova terapija možda neće tako brzo naći svoju primijenjenu na ljudima, međutim, ona bi trebala omogućiti stvaranje novih terapija za liječenje bolesti povezanih s abnormalno kratkim telomerima u nekim ljudskim organima kao što je primjerice pulmonarna fibroza.

'Starenje se još uvijek ne smatra bolešću, međutim stručnjaci ga sve češće vide kao zajednički izvor stanja kao što su rezistencija na inzulin ili kardiovaskularne bolesti čija učestalost raste sa starenjem. Tretiranjem starenja stanica ove bolesti se mogu spriječiti', rekla je Blasco.