Međutim, dok se Europljani pripremaju gledati najpopularnije sportske prijenose, milijuni njih to mogu učiniti ilegalno. Prema istraživanju EUIPO-a o percepciji, osviještenosti i ponašanju građana Europske unije, 12 posto građana EU-a pristupilo je sportskim sadržajima iz ilegalnih izvora ili ih je streamalo. Čak više od četvrtine (27 posto) mladih u dobi od 15 do 24 godine, priznaje da koristi ilegalne internetske kanale za gledanje sporta.

Izvršni direktor EUIPO-a João Negrão je izjavio:

'Dok ovog ljeta uživamo u brojnim sportskim uzbuđenjima, ključno je igrati pošteno, kako igrači na terenu, tako i gledatelji kod kuće. Prava intelektualnog vlasništva koja stoje iza tih događanja štite i unaprjeđuju naša iskustva kao navijača, podržavaju naše sportaše te nadahnjuju buduće europske i svjetske prvake. Gledanjem službenih prijenosa i kupnjom licenciranih proizvoda osiguravamo razvitak sporta i sportskih natjecanja za generacije koje dolaze.'

Osim samih prava emitiranja velikih sportskih događanja, intelektualno vlasništvo (IP) je posvuda: od kultnih olimpijskih krugova te imena i lik vrhunskih sportaša, do sportske opreme natjecatelja, službenih maskota i suvenira događanja.

Novac, milijuni gledatelja i potrošača privlače prevarante. Ilegalni online prijenosi mogući su za sve vrste sadržaja, uključujući sportska događanja, a EUIPO procjenjuje da piratstvo, gledajući sve medije, godišnje generira milijardu eura nezakonitih prihoda.

Kako EUIPO navodi, nezakonit prijenos događanja uživo egzistencijalni je problem za financiranje sporta. Prihodi ostvareni putem prava intelektualnog vlasništva preraspodjeljuju se sportu i sportašima na temelju solidarnosti. Emma Terho, predsjednica Komisije sportaša Međunarodnog olimpijskog odbora, tijekom konferencije EUIPO-a o borbi protiv internetskog piratstva sporta i drugih događanja uživo u listopadu 2023. izjavila je:

'Ako navijači gledaju ilegalne prijenose sportskih događanja, cijeli model Olimpijske solidarnosti doveden je u opasnost. Medijska prava izgubila bi svoju vrijednost, a samim time bi i njihovi nositelji prestali stjecati ta prava, što donosi ogromne posljedice za solidarni model financiranja cijelog olimpijskog pokreta.'

Osim sportskih prijenosa, prema podacima EUIPO-a, sektor sportske opreme u EU-u trpi gubitke od 850 milijuna eura godišnje. Ta brojka ne uključuje sportsku odjeću poput krivotvorenih nogometnih majica i krivotvorene sportske obuće, koji predstavljaju značajan dio godišnjih gubitaka od krivotvorene odjeće u Europi, koja iznosi 12 milijardi eura.

Gotovo polovica mladih ilegalno prenosi sportska događanja

Istraživanje EUIPO-a o percepciji intelektualnog vlasništva pokazalo je značajne trendove diljem Europske unije povezane s piratskim prijenosom sportskih događanja, gdje je 12 posto ukupnog stanovništva pristupilo sadržaju ili ga streamalo iz ilegalnih internetskih izvora.

Bugarska je na prvom mjestu u EU-u s 21 posto ukupnih ispitanika koji priznaju da su koristili ilegalne internetske izvore za gledanje sporta, a slijede Grčka (20 posto), Irska (19 posto), Španjolska (19 posto) i Luksemburg (18 posto). Prema istraživanju, mladi u dobi od 15 do 24 godine ilegalno gledaju sportske prijenose putem interneta dvostruko češće od ukupnog stanovništva. Mladi Bugari najvjerojatnije će se upustiti u ilegalno streamanje sportskih događanja, njih čak 47 posto, što je znatno iznad prosjeka EU-a (27 posto), a slijede Španjolska (42 posto), Grčka (42 posto), Slovenija (39 posto) i Irska (34 posto).

Prema istraživanju EUIPO-a o kršenju autorskih prava na internetu, streaming je najpopularnija metoda za pristup nezakonitom TV sadržaju – 58 posto piratstva u EU-u odvija se putem streaminga, a 32 posto preuzimanjem.

Krivotvorena sportska oprema: Problem vrijedan 850 milijuna eura

Prema EUIPO-ovom izvještaju o intelektualnom vlasništvu i mladima, prosječno deset posto mladih u EU-u u dobi od 15 do 24 godine priznaje su namjerno kupili krivotvorenu sportsku opremu, pri čemu je to najčešće među mladima u Grčkoj, od kojih je to učinilo 18 posto. S druge strane, sedam posto mladih europskih potrošača slučajno je kupilo krivotvorene predmete.

Utjecaj te krivotvorene prodaje u EU-u je značajan te prema procjenama EUIPO-a uzrokuje ukupni gubitak od 851 milijun eura godišnje, odnosno 11 posto ukupne prodaje u tom sektoru. Francuska, Austrija i Nizozemska bilježe najveće gubitke, stotine milijuna eura svaka. U smislu proporcionalnog utjecaja, Rumunjska, Litva i Mađarska najviše pate, pri čemu krivotvorena sportska oprema čini do 20 posto ukupne izgubljene prodaje u tim zemljama.

Krivotvorenje ima ozbiljne ekonomske i društvene posljedice. Osim gubitka prihoda i uništavanja radnih mjesta, o čemu svjedoči još jedno recentno istraživanje EUIPO-a o gospodarskom učinku krivotvorenja u sektorima odjeće, kozmetike i igračaka u EU-u, tvrtke pate od narušene reputacije zbog kopija lošije kvalitete, a europska gospodarstva bilježe porast skepticizma oko sigurnosti ulaganja u inovacije, što je velika prijetnja za daljnji razvoj zdrave ekonomije.

Lažni proizvodi također predstavlja ozbiljne zdravstvene rizike za potrošače te ne udovoljavaju europskim standardima zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša. Kako je navedeno u istraživanju EUIPO-a i OECD-a o opasnim tvarima, krivotvorena sportska oprema može zakazati u kritičnim trenucima te sadržavati toksične ili opasne sastojke.

Borba protiv piratskog prijenosa događanja

Postoji nekoliko metoda za postavljanje neovlaštenog sadržaja na internet, uključujući ilegalne pretplatničke usluge i besplatne internetske streamove potpomognute prihodima od oglašavanja. Operatori koriste sofisticirane tehnike kako bi zaobišli njihovo otkrivanje, često koristeći legitimne usluge distribucije sadržaja. Čak i u slučaju događanja koji se prenose na besplatnim kanalima, poput Olimpijskih igara ili posljednjih kola UEFA prvenstva, online piratstvo i dalje postoji.

Diljem Europske unije zemlje i pogođene strane bore se protiv piratskog prijenosa događanja oslanjajući se na propise i tehnologiju za blokiranje nezakonitih internetskih usluga. Europska komisija donijela je dvije preporuke: jednu o borbi protiv internetskog piratstva sporta i drugih događanja uživo, kojom je uspostavljena mreža namjenskih nacionalnih upravnih tijela, i drugu za borbu protiv krivotvorenja kroz povećano provođenje i podizanje svijesti, na što EUIPO doprinosi diseminacijom, provedbom i praćenjem.

Osim toga, napori za borbu protiv piratstva uključuju podizanje svijesti kako bi potrošači mogli pronaći legitimni digitalni sadržaj. Agorateka, alat koji je razvio EUIPO pomaže gledateljima prepoznati legalne ponude za internetski sadržaj, uključujući sportske događaje.

Uklanjanje lažne robe u Europi

U okviru operacije Fake Star – inicijative usmjerene na krivotvorenu robu poznatih robnih marki, policijske vlasti diljem Europe otkrile su i zaplijenile osam milijuna krivotvorene luksuzne i sportske robe, više od polovice od ukupno 14 milijuna zaplijenjenih krivotvorenih artikala u 2023. godini. Krivotvorena sportska roba uključivala je lažni tekstil, obuću, etikete, kožnu galanteriju i dodatke, uključujući sportsku obuću i odjeću, čija se maloprodajna vrijednost procjenjuje na 120 milijuna eura. Operacija Fake Star dovela je do uhićenja 264 osobe u svezi s krivotvorinama.

Tijekom operacije otkriveno je 552.611 komada obuće, 1.140.343 komada sportske odjeće i 5.497.460 lažnih etiketa s logotipima. Zapljene potvrđuju da su brojni krivotvoreni proizvodi dovršeni u Europi, gdje se krivotvoreni logotipi primjenjuju na neoznačene proizvode. U razotkrivanju lanaca krivotvorenja u operaciji su otkrivena i druga teška kaznena djela, kao što su organizirani kriminal, krijumčarenje, prijevare i pranje novca.

Operaciju Fake Star vodi Španjolska (Policía Nacional) uz podršku Grčke (Hellenic Police), pod koordinacijom Europola, uz aktivno sudjelovanje agencija i tijela iz 18 zemalja.