Grafen je posljednjih godina postao pravi 'buzzword'. Gotovo da nema tjedna u kojem se ne otkrije nekakva nova revolucija (od nevjerojatnih baterija nadalje), koja se u suštini svodi samo na potencijal, obično u eksperimentalnim uvjetima - debelo van nečeg opipljivog. No, je li ovaj sloj grafita deljbine jednog atoma uistinu tek prazno obećanje, ili je revolucija tehnologije upravo pred nama?
'Dvodimenzionalna' mreža ugljikovih atoma heksagonalne strukture ima svojstva za koja se i dan danas nalazi niz novih primjena. Grafen je dvjestotinjak puta jači od čelika, uz to što je šest puta lakši. Izvrsno provodi toplinu i električnu struju te je vrlo osjetljiv na svjetlo. Premda su znanstvenici desetljećima mislili kako grafen postoji, on je uspješno sintetiziran i otkriven tek 2004. godine na Sveučilištu u Manchesteru.
Od te godine, hype oko grafena je postao nevjerojatan. Bilo da je riječ o novim tehnologijama vezanim uz baterije ili općenito elektroniku, mnogo najava je do dan danas ostalo samo na tome - najavama. Stvari će takve ostati još neko vrijeme, ako ni radi čeg drugo - onda radi cijene, no među prvim stvarima koje stižu nošene revolucijom su računalni čipovi, baterije, bolji zasloni osjetljivi na dodir i mehanički dijelovi za sportsku opremu.
Mooreov zakon bliži se svom sigurnom kraju. Silicijski tranzistori se bliže svojim najmanjim mogućim dimenzijama i računalni čipovi više neće moći biti dvostruko snažniji svakih godinu i pol dana, kako je Moore prognozirao. Upravo stoga se IT divovi poput IBM-a odlučuju na investiranje golemih svota novca u istraživanje mogućnosti izrade grafenskih čipova. Prema nekim prognozama, prvi procesori kojima srce čini upravo grafen mogu se očekivati u komercijalnim vodama već 2019. godine! U najboljem slučaju, ovakvi čipovi bi mogli biti nekoliko redova veličine brži od postojećih rješenja i mogla bi se očekivati prava revolucija u svijetu računarstva. Slično razmišlja i Samsung, koji je prije dvije godine objavio kako su izgledno zaobišli neke od najvećih problema proizvodnje takvih čipova.
Baterijama je istinski potrebna (r)evolucija. Kako je rečeno ranije, tu također postoji golemi potencijal, a pokusima je utvrđeno i kako je stvar relativno jednostavno za napraviti. Na 'tržištu' se trenutno nalazi valjda jedino uradak tvrtke Dongxu Optoelectronics. Njihov baterijski grafenski sustav obećava 4.800mAh i punjenje za svega 15 minuta, no za sada nije jasno kada će se moći kupiti. Vrijedi spomenuti kako je Samsung odlučio razvijati hibridno rješenje (gdje u postojeće litij-ionske baterije smješta grafenske dijelove), no ni tu nije jasno kada će stvari doći u potrošačke ruke.
Velika prozirnost grafena mogla bi dovesti i do otvaranja nevjerojatnih mogućnosti za fotoaparate. Senzor od grafena bi mogao 'vidjeti i u mraku', a premda najave prije tri godine govore o tom da je riječ štedljivijem i jeftinijem rješenju od trenutno dostupnih senzora za fotoaparate i kamere, za sada i tu vlada tišina.
Gorilla Glass sinonim je za otporna stakla uređaja poput pametnih telefona i prijenosnika. Ipak, ovo kemijski ojačano staklo ne bi imalo što tražiti kada bi se iskoristio grafen. Zaslon s takvom zaštitom bio bi 'praktički neuništiv'. Bonus je svakako i stavka da bi se grafenom mogao izvesti savitljivi zaslon koji ne puca.
Više: MakeUseOf
