Ruski napad na Ukrajinu velik je geopolitički trenutak za neke od najvećih tehnoloških kompanija na svijetu te se njihove platforme polako pretvaraju u bojna polja u digitalnom informacijskom ratu.

Prošlih nekoliko dana tako smo gledali kako kompanije poput Googlea, Mete i Twittera počinju koristiti svoju moć nakon što su se našle pod unakrsnom paljbom zahtjeva sa svih strana informacijske bojišnice. Prošlog tjedna Ukrajinci su od Applea, Mete i Googlea tražili da ograniče svoje usluge u Rusiji, nakon čega su Google i Meta blokirali reklame koje su objavile ruske državne medijske kompanije. Googleov Sundar Pichai također je dužnosnicima EU-a objašnjavao načine na koje se mogu suzbiti ruske dezinformacije.

Telegram, koji se jako često koristi u Rusiji i Ukrajini, zbog širenja dezinformacija zaprijetio je gašenjem kanala vezanih uz rat u Ukrajini. Twitter je na koncu objavio da će označavati sve objave koje dolaze iz ruskih državnih medija dok su Meta i YouTube najavili ograničenje pristupa tim kompanijama diljem Europske unije.

Mnoge kompanije koriste ovaj rat za obnovu reputacije, pogotovo zato što se već godinama nalaze pod nišanom zbog kršenja privatnosti, dominacije tržištem i širenja toksičnog sadržaja. Dobili su priliku dokazati da svoju tehnologiju mogu koristiti i za nešto dobro. Put do iskupljenja, doduše, nije lagan.

Hod po tankoj žici

Problem je to što svaki pogrešan korak može imati visoku cijenu - Europa i SAD mogu ih prisiliti na još oštriju regulaciju poslovanja dok ih Rusija može u cijelosti blokirati, piše New York Times.

Ako Google, Meta, Twitter i ostali ne poduzmu konsolidirane poteze, mogli bi biti optuženi za premalen doprinos ili licemjerje. Rezanje prevelikog broja informacija i usluga moglo bi također utišati Ruse koji koriste društvene mreže i ne slažu se s državnom propagandom.

'Ove kompanije žele sve koristi od monopoliziranja svjetskih komunikacija bez odgovornosti koju donosi uplitanje u geopolitiku i biranje strana', rekla je Yael Eisenstat s Instituta Berggruen u Los Angelesu, bivša voditeljica Facebookovih operacija za integritet izbora. Prema njezinim riječima, tehnološke kompanije nalaze se u situaciji u kojoj 'ne mogu izvući tanji kraj'.

Prema bivšoj članici Europskog parlamenta Marietji Shaake, tehnološke kompanije poduzimaju vrlo blage korake, što predstavlja problem zato što sukobi postaju sve ozbiljniji. Google je uslijed nastavka ruskih vojnih operacija u Ukrajini obustavio objavljivanje situacija o prometu zato što oni mogu pružiti informacije o mjestima na kojima se ljudi okupljaju. Facebook je također objavio da je ugasio kremaljsku influencersku i hakersku kampanju koja je ciljala građane Ukrajine.

Informacijsko ratovanje

Twitter je u ponedjeljak počeo označavati sadržaje koji imaju poveznice s ruskim državnim medijima. Od početka rata u Ukrajini korisnici su, prema Twitteru, objavili poveznice na državne medije oko 45.000 puta dnevno. Schaake, koja sad radi u centru za kibernetičke odredbe na Stanfordu, kaže da te mjere nisu dovoljne. Kompanije 'moraju blokirati rusku propagandu i uspostaviti jasnija pravila, vezana uz vjeru u ljudska prava i demokraciju, koja se mogu primijeniti i na drugim mjestima'.

'Intervencije koje se poduzimaju pod velikim pritiskom također podcrtavaju stvari koje jako dugo nisu obavljene', kaže Schaake.

Drugi stručnjaci također upozoravaju na negativne posljedice blokiranja društvenih mreža u Rusiji. 'Riječ je o najvažnijim mjestima za javnu debatu', rekao je Andrej Soldatov, ruski novinar i stručnjak za cenzuru. 'Niti jednom Rusu neće biti drago vidjeti blokadu cijelog Facebooka', dodao je. Dobar primjer toga je Telegram jer se u Rusiji i Ukrajini trenutno koristi za dijeljenje slika, videa i informacija o ratu, no odnedavno je postao terenom za borbu dezinformacijama.

Telegram pod pritiskom

Pavel Durov, osnivač Telegrama, objavio je da razmišlja o blokiranju nekolicine kanala vezanih uz rat na teritoriju Ukrajine zato što potiču sukob i etničku mržnju. Korisnici su burno reagirali, tvrdeći da Telegram nudi nezavisne informacije, što je Durova nagovorilo da odustane od tog plana.

U Meti, koja kontrolira Instagram i WhatsApp, situacija je, riječima dvojice anonimnih zaposlenika, 'kaotična' zbog hrpe ruskih dezinformacija koja se širi njihovim aplikacijama. Ruski stručnjaci koji rade u Metinom timu za sigurnost, a koji prepoznaje i odstranjuje sponzorirane dezinformacije s Facebooka i Instagrama, neprestano rade te često komuniciraju s kolegama iz Twittera, YouTubea i ostalih kompanija.

Metin sigurnosni tim proveo je jako puno vremena raspravljajući o blokadi Sputnika i RT-a. Druga opcija bilo bi označavanje njihovih objava kako bi korisnici jasno mogli vidjeti otkud dolaze. RT i Sputnik su 'ključni elementi u ruskom ekosustavu dezinformacija i propagande', tvrdi se. Metini direktori odbijali su odobriti ove poteze ističući da bi tako razljutili Rusiju. Nakon što je rat započeo Nick Clegg je potvrdio da će kompanija blokirati pristup RT-u i Sputniku u EU.

Tehnološke kompanije danas se suočavaju s dvije vrste zahtjeva - Rusija od njih traži cenzuru objava koje šire informacije unutar države. Moskva je već ograničila pristup Facebooku i Twitteru, a na meti bi se uskoro mogao naći i YouTube. Rusija je u početkom tjedna također od Googlea tražila da blokira reklame vezane uz rat, što je slijedilo nakon što im je u nedjelju naređeno da odblokiraju državne medijske kuće koje obavještavaju o stanju u Ukrajini.

Zapadni dužnosnici u isto vrijeme inzistiraju na tome da Meta, Twitter i ostali blokiraju ruske državne medije i propagandu. Vođe Estonije, Latvije, Litve i Poljske pisali su Meti, Googleu, YouTubeu i Twitteru tražeći da blokiraju račune koji pripadaju ruskoj vladi i njihovim službenim medijima.

'Pružatelji online platformi i tehnološke kompanije moraju zauzeti stav dok autoritativni režimi koriste otvorenost našeg društva kao oružje za potkopavanje mira i demokracije', piše u pismu.