Iste tehnologije bit će moguće koristiti i za obranu, a glavni problemi pritom su pitanja transparentnosti i odgovornosti
Trenutno 12 država članica Europske unije testira automatizirane sustave granične kontrole ili sustave na granicama koje pokreće umjetna inteligencija. Uglavnom je riječ o podršci obradi za tražitelje azila.
vezane vijesti
Alat s umjetnom inteligencijom koji koristi njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) je automatizirani softver za prepoznavanje jezika i dijalekta te pomaže službenicima pri potvrđivanju države podrijetla migranta bez službenih dokumenata, a na temelju dvominutne glasovne snimke.
Softver prepoznaje pet glavnih arapskih dijalekata: egipatski, zaljevski, irački, levantski i magrebski, a u budućnosti bi mogao obuhvatiti još više njih. Način je provjere informacija koje bi tužitelj pružio tijekom saslušanja, ali se koristi samo u posebnim slučajevima, kada je to prikladno.
Dosad je prepoznavanje dijalekta korišteno u 43.593 slučaja od njih 334 tisuće, koliko ih je ukupno bilo zaprimljeno tijekom 2023. godine.
Odluke donose ljudi
Umjetnu inteligenciju također koriste granični službenici kako bi im pomogla prepoznati sigurnosno važne činjenice na saslušanjima za azil. Donositelji odluka tada mogu uređivati, dopunjavati ili odbacivati informacije koje je označila umjetna inteligencija, što znači da odluke donose ljudi, ne strojevi.
AI pojednostavljuje postupak izvješćivanja za donositelje odluka te oni kažu da može biti teško identificirati sigurnosne informacije tijekom ovih saslušanja, a migranti često nisu svjesni toga kako će njihovi slučajevi biti obrađeni pomoću automatizacije ili umjetne inteligencije, piše Euro News.
vezane vijesti
Unija je već uložila u neke projekte temeljene na umjetnoj inteligenciji.
Jedan od njih je Centaurus, projekt u grčkim objektima za pritvor koji kombinira korištenje nadzornih kamera s algoritmima za analizu ponašanja, a oni otkrivaju nezakonite postupke skupina i koriste dronove za procjenu ponašanja migranata u objektima bez ljudske intervencije.
Unija je također uložila u Hyperion, sustav koji koristi biometrijske podatke o otiscima prstiju kako bi se olakšao ulazak i izlazak iz pritvorskih objekata.
Proširenje na granice i obranu općenito
Podršku su dobili i projekti s umjetnom inteligencijom za otkrivanje krijumčarenja migranata, poput onog nazvanog COMPASS2020, u kojem su patrolna plovila autonomno lansirala podvodne bespilotne letjelice kako bi povećala svoj domet nadzora.
Drugi projekt, PROMENADE, koristi umjetnu inteligenciju za poboljšanje pomorskog nadzora i analize podataka oko 370 kilometara od obale. Također postoji mogućnost proširenja upotrebe umjetne inteligencije na granicama u bliskoj budućnosti, uz nekoliko ključnih područja identificiranih u bijeloj knjizi za 2020.
Automatizirano prepoznavanje otisaka prstiju i lica, otkrivanje emocija, procjene rizika i praćenje trendova u umjetnoj inteligenciji nekoliko su ključnih područja interesa, pokazalo je izvješće.
Iste tehnologije bit će moguće koristiti i za obranu, a glavni problemi pritom su pitanja transparentnosti i odgovornosti.
