Lê Yến My, Hồ Lan Phuong Vân i Phi Tai Trinh samo su neka od imena koja su proteklih dana snažno podržala HDZ na društvenim mrežama uoči parlamentarnih izbora. Na objavama službene HDZ-ove stranice na Facebooku pojavile su se stotine 'palaca gore' ljudi iz Vijetnama koji, čini se, svesrdno podržavaju HDZ iz daleke Azije. To je za sobom povuklo pitanje - je li riječ o botovima, koji postaju uobičajena praksa na društvenim mrežama, je li ih HDZ kupio na svom putu do birača ili im pak netko podmeće
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević prvi je reagirao na lajkove Vijetnamaca na Facebooku, ustvrdivši: 'Pa je li to smiješno!? Pa naravno da jest.'
Ubrzo nakon toga objavom i uz nekoliko primjera komentara oglasio se i Gordan Maras: 'Kad ih ja budala zovem…naravno da se jave ovi HDZ-ovi botovi iz Vijetnama. Oko 3 ujutro. Doduše, oni se bar jave da kažu zakaj ne trebam pomoći. Umirem od smijeha. Ajde bar sam im potrošio par eura. Ima netko ideju kako da ih se riješim?'
Nije trebalo dugo čekati na HDZ-ov odgovor.
''Državnik' Tomašević i junior partneri iz #SDP, umjesto Jakuševcem, bave se vijetnamskim botovima, 'krucijalnim' problemom za Grad Zagreb!
Proteklih dana u medijima čitamo da HDZ sam sebi 'kupuje' reakcije na društvenim mrežama. No njih nije kreirao #HDZ, nego se radi o očitoj sabotaži - naši su profili meta podvale. SDP i #NeMožemo, koji su nas prvi - po običaju - počeli lažno optuživati, sada su i sami meta lažnih, većinom vijetnamskih i azijskih profila, koji im lajkaju i reagiraju na objave. I za to, bez ikakvog dokaza i argumenta, optužuju opet HDZ. Isto kao što im je HDZ kriv za kaos i probleme u Gradu Zagrebu, a koje bi sami trebali rješavati. Isto kao što će im HDZ biti kriv i zato što im se tzv. lijeva koalicija raspada iz dana u dan prije nego što je i formalno sastala, što dovoljno govori o razini njihove (ne)ozbiljnosti.
HDZ je već osam godina po svim istraživanjima vodeća stranka i ne trebaju nam nikakvi lažni angažmani i lajkovi na društvenim mrežama. Još je veća ironija što su reakcije navodnih azijskih računa većinom negativnog karaktera, pa se postavlja logično pitanje zašto bismo ih uopće angažirali?!
U ovoj smo kampanji očekivali razne podvale, pa čak i ovakve amaterske napade, ali nastavit ćemo je voditi uvijek korak ispred svih - usmjerenu na građane i rezultate #VladaRH, koja za razliku od katastrofalnog SDP-ovog mandata bilježi postignuća i spremna je #ZaSveIzazove!' napisali su iz HDZ-a na Facebooku, demantirajući tako kupovinu botova.
Ovo nije prvi slučaj - nedavno su, naime, HDZ-ov predizborni skup u Lisinskom lajkale stotine profila iz Vijetnama. Domaći stručnjak za politički marketing tada je za Jutarnji list komentirao da se 'vjerojatno netko u HDZ-u malo zaigrao'.
'Netko nestručan je uzeo stvari u svoje ruke i otišao kupiti lajkove, vjerojatno na dark webu. Dakle na dark webu postoje stranice koje nude usluge kupovine botova i kupac može izabrati koliko čega želi i na kojoj društvenoj mreži. U prosjeku oko 1000 lajkova košta otprilike 50 dolara. To je jeftinije od oglašavanja. Mislim da je HDZ ovim potezom učinio veliku pogrešku jer ako se lajk ne pretoči u glas na izborima, onda on ne znači ništa. Bilo bi bolje da su nekoj osobi platili 50 do 100 eura da im lajka objave po 'stranačkoj dužnosti'', rekao je stručnjak te ustvrdio da kupovanje botova nije ilegalno jer zasad ne postoji zakon koji bi to kažnjavao, ali da je to svejedno 'plivanje u mutnim vodama'.
Gong: 'Lažni profili omalovažavaju druge stranke'
Botovi su postali već ustajala praksa, pogotovo uoči izbora, a HDZ pritom svakako drži vodstvo u tome. Potvrdila je to i nevladina organizacija Gong, pripremivši analizu u kojoj navodi da botovi, kao programi koji automatizirano izvršavaju zadatke s ciljem imitiranja ljudske aktivnosti, 'daju podršku HDZ-ovom vrijeđanju opozicije i manipulaciji građanima u superizbornoj godini'.
'Pregledom objava službenih stranica političkih stranaka na Facebooku, objavljenih u veljači 2024., uočili smo da se korištenje lažnih profila najznačajnije javljalo kod HDZ-a. Osim što su lažni profili pod njihovim objavama koristili ilegalno preuzete fotografije osoba s interneta, njihov je broj bio veći te su neki od njih nastali i prije godinu dana, a sada su se aktivirali uoči izbora', rekli su iz Gonga te dodali da lažni profili ne samo da lajkaju objave HDZ-a, već i u komentarima ispod veličaju rad Vlade, uz omalovažavanje drugih političkih stranaka.
'U slučaju ostalih političkih stranaka, nismo našli lažne profile u nekoj značajnijoj mjeri, kao ni dokaze njihova koordiniranog djelovanja, kao što je slučaj s HDZ-ovom službenom stranicom na Facebooku', rekli su iz Gonga, prenijela je Hina.
Kako funkcioniraju botovi?
A kako botovi uopće funkcioniraju, kako se kreću cijene i jesu li uopće efikasni? Te smo teme pretresli s kibernetičkim stručnjakom i osnivačem tvrtke Defense Code (koju je kupila izraelska tvrtka Mend) Leonom Juranićem te s komunikacijskim stručnjakom i osnivačem agencije Narativ komunikacije Marom Alavanjom.
Kako Juranić pojašnjava, botovi su automatizirani programi koji obavljaju neku radnju po nalogu osobe ili organizacije što ih kontrolira. Često se, kaže Juranić, danas botovi spominju u kontekstu automatiziranih programa koji obavljaju neke operacije na društvenim mrežama.
'Tu se dakle radi o tzv. lažnim profilima, odnosno profilima na društvenim mrežama iza kojih ne stoje stvarne osobe, već računalni programi. Učestali modus operandi botova je da objavljuju određeni sadržaj, dodaju komentare ispod nekih objava na društvenim mrežama, prate neki drugi profil, kliknu like ili dislike na neku objavu.
Najčešća svrha botova je propaganda ili difamiranje neke tvrtke, organizacije, osobe, pa čak i države na društvenim mrežama. Botovi se također često koriste u političke svrhe radi propagiranja neke opcije ili stvaranja iluzije mase koja je privržena nekoj političkoj stranci ili figuri iz političkog života, kao i u suprotnom smjeru - u svrhu difamacije oponentske političke opcije ili figure i same polarizacije društva, a često u slučaju političkih izbora', navodi Juranić.
Na tom je tragu i Maro Alavanja, komunikacijski stručnjak i osnivač agencije Narativ komunikacije. Kaže da je, osim širenja informacija ili dezinformacija, cilj botova neposredno plasiranje negativnih teza o protivnicima za koje želite da se uhvate u javnosti - poput nekog nadimka za političkog protivnika ili širenja deepfake videa.
'Ako je taktika korištenja botova dio nekog mračnog, ali dobro planiranog komunikacijskog mozaika, onda mogu odigrati ulogu. Najrelevantniji primjeri dolaze upravo iz Rusije, gdje su botove upogonili za peglanje reputacije na Istoku, a ne samo u kampanji blaćenja Zapada', navodi Alavanja.
Kaže i da je moguće istražiti tko stoji iza toga, no on smatra da su botovi, što se hrvatske političke scene tiče, 'kositreni vojnici s pištoljima na vodu - nema tu puno kruha'.
A gdje se botovi uopće kupuju? Juranić kaže da postoje relativno popularne web stranice koje se javno reklamiraju i na kojima se mogu kupiti botovi za društvene mreže ili tzv. lažni pratitelji. 'Neke web stranice prodaju tzv. pratitelje na društvenim mrežama za samo 0,09 eura za 10 pratitelja, što bi značilo devet eura za nekih 1000 pratitelja na društvenim mrežama. Ovo je samo jedan primjer', tumači stručnjak.
Kako prepoznati botove?
Premda botove nije uvijek lako prepoznati - osim kad su baš očiti, poput primjera iz Vijetnama - takvi profili često imaju vrlo mali broj prijatelja, a ne moraju ih ni imati. Juranić kaže i da takvi profili na društvenim mrežama rijetko objavljuju sadržaj kakav bi objavljivala stvarna osoba, pa je dosta štur ili usmjeren u nekom društvenom ili političkom pravcu. Osim toga, profili su često bez komunikacije s drugim članovima neke društvene mreže te imaju čudna imena ili opise svojih profila.
'Također, dobro je obratiti pažnju na vrijeme/datum kada je profil kreiran i otkad je aktivan, a što je noviji profil, veća je šansa da je lažan, iako ni to ne mora striktno biti pravilo; neki botovi mogu se koristiti u dužem vremenskom periodu', tumači stručnjak, podsjetivši pritom da je 2019. godine društvena mreža Facebook, odnosno Meta, izbrisala čak tri milijarde lažnih profila na svojim društvenim mrežama. 'Toliko su stvari uzele maha', zaključuje Juranić.
Zanimalo nas je očekuje li Alavanja korištenje botova i umjetne inteligencije na parlamentarnim izborima.
'Pitanje je koliko političke stranke u Hrvatskoj, njihova organizacija i struktura, znaju kako upregnuti umjetnu inteligenciju i što od nje sve mogu dobiti. To su moćni alati, koji su tek u baby fazi razvoja za prosječnog korisnika, a već mogu sortirati gomilu podataka, pomoći u targetiranom digitalnom oglašavanju ili pak vrlo brzo kreirati content za društvene mreže', kaže Alavanja.
