Objave duljine do 140 znakova blagoslov su i prokletstvo Twittera od trenutka kad je taj mikrobloging servis počeo s radom. Brojne potencijalne korisnike odbilo je baš to prilično strogo ograničenje.

Nekima koji su ga prihvatili bio je to idealan način za izražavanje i dijeljenje misli i stavova, dok su se drugi - manje-više nevoljko - prilagodili, izmišljajući različite načine kako što više informacija ugurati u tako mali broj slovnih znakova.

Kako god bilo, prijelaz na dulji format mogao bi radikalno promijeniti način na koji Twitter funkcionira i na koji ga doživljavamo. Hoće li to biti dobro ili loše, vidjet ćemo.

U pripremi je, izgleda, zaseban proizvod koji će omogućiti dulje tvitove, što upućuje na zaključak kako postojeće ograničenje neće biti posve ukinuto odmah, već (eventualno) postupno.

Tih 140 znakova, inače, datiraju još iz 1985. godine, kada je Nijemac Friedhelm Hillebrand radio na susutavu koji bi mobilnim operaterima omogućio slanje kratkih poruka pretplatnicima, kako bi ih obavijestili da im je bon pri kraju ili kreditna kartica nije valjana, recimo.

Nakon testiranja, provedenog uz pomoć pisaćeg stroja, Hillebrand je zaključio kako je 160 znakova savršeno dovoljno za kratke poruke tog tipa. Ugradio je ograničenje u sustav koji je razvijao i SMS je rođen.

Twitter je nastao prije pojave modernih pametnih telefona. U početku se oslanjao na SMS pri slanju i primanju poruka, pa su tvitovi ograničeni na 140 znakova. Preostalih 20 rezervirano je za korisničko ima.

Kako je tviteraša koji još uvijek koriste SMS-ove vjerojatno ostalo vrlo malo, ima smisla okrenuti se novijoj tehnologiji.

Više:Forbes