Kao što smo već pisali, krajem lipnja ove godine završila je jedna era domaćeg ogranka najveće svjetske besplatne enciklopedije online.

Nakon četveromjesečnog rada imenovani procjenitelj dezinformacija, čiji je identitet i dalje nepoznat široj javnosti, sastavio je opsežno izvješće naslovljeno 'Slučaj hrvatske Wikipedije: Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju?' Suradnja je prekinuta s nizom administratora koji su dosad uređivali Wikipediju.

No nas je zanimalo kako je do svega toga uopće došlo i što možemo očekivati od Wikipedije na hrvatskom jeziku u budućnosti. Evo što smo doznali.

Jedinstvena situacija

Poziciju procjenitelja dezinformacija zaklada Wikimedia uvela je početkom ove godine u sklopu nastojanja za zaštitom Wikipedije i drugih projekata od mogućih dezinformacijskih kampanja.

Pozicija je javno oglašena na Wikimedijinoj stranici s otvorenim radnim mjestima početkom siječnja ove godine. Popunjena je stručnom osobom u veljači.

Kako je tportalu rekla Samantha Lien, viša direktorica komunikacija u zakladi Wikimedia, to je bilo prvi put da je netko angažiran za tu vrstu posla.

'Bila je to jedinstvena situacija jer smo odlučili reagirati na određeni problem na koji su nas upozorili volonteri.

Imajući to u vidu, zaklada Wikimedia trenutno jača kadrovske kapacitete za rješavanje problema vezanih uz integritet sadržaja na njezinim platformama. To će vjerojatno biti riješeno stalnim zapošljavanjem', pojasnila je Lien.

Zbog pravila o zapošljavanju i zaštiti privatnosti nije mogla otkriti koliko se kandidata prijavilo za poziciju hrvatskog procjenitelja dezinformacija, kao ni koliko je ta osoba bila plaćena.

Rastuća zabrinutost

Problemi s hrvatskim ogrankom Wikipedije prisutni su već godinama. Pitali smo što je odgovorne u Wikimediji potaknulo na djelovanje.

Lien je podsjetila da svaki jezik korišten na Wikipediji (njih oko 300) ima vlastitu zajednicu urednika dragovoljaca koji postavljaju norme i standarde prezentiranja informacija. Model na kojem Wikipedia počiva u velikoj mjeri ovisi o i potiče uredničku samostalnost pa se Wikimedia ne upliće često u probleme vezane uz stvaranje i održavanje sadržaja.

'Iz Hrvatske je od dragovoljaca pristiglo nekoliko prijava o mogućim problemima s neutralnošću Wikipedije na hrvatskom jeziku.

S vremenom je zabrinutost rasla pa smo doveli nezavisnog stručnjaka kako bi procijenio ima li odstupanja od Wikipedijinih standarda. Autor završnog izvješća duboko poznaje kontekst regije i jezika, kao i iskustvo u procjeni je li riječ o dezinformacijama ili nije.

Cilj procjene bilo je odrediti je li način na koji je zajednica vođena bio odgovarajući te je li sadržaj u skladu s pet načela na kojima počiva Wikipedia, a koja obično koristimo kao mjerilo pri određivanju odstupanja od općih vrijednosti Wikimedije kao pokreta', rekla je Lien.

Promjena na bolje već je vidljiva

Što namjeravaju poduzeti kako se problemi poput onih s kojima se hrvatska Wikipedia godinama nosila ne bi ponovno nagomilali?

Prvi su potezi, kao što je poznato, već povučeni. Niz domaćih urednika i administratora više ne radi na Wikipediji, a jedan od njih dobio je globalnu zabranu rada.

Lien je naglasila da hrvatski volonteri već vidljivo popravljaju neke od najosjetljivijih spornih članaka. 'Navedene promjene utrt će put obnovi zajednice okupljene oko Wikipedije na hrvatskom jeziku', uvjerena je.

Također, izvješće je objavljeno u cijelosti da bi podržalo dodatne razgovore, istraživanje rješenja i dijeljenje ključnih uvida u toj zajednici.

'Zaklada Wikimedia nastavit će podržavati djelovanje te zajednice kako bi mogla ponuditi neutralnu, pouzdanu i doista otvorenu enciklopediju online, onu koja je istovremeno vrijednost i dostojna predstavnica ljudi koji govore hrvatski te njihove kulture', zaključila je Lien.

Dezinformacija će i dalje biti

'Najvažnija posljedica zapravo je osvješćivanje javnosti o velikom problemu koji je dosad imala hrvatska sekcija Wikipedije.

Naoko djeluje da je Wikipedia time sama sebi ugrozila kredibilitet u Hrvatskoj.

No kada je riječ o sadržajima na Wikipediji koji su na hrvatskom jeziku, taj kredibilitet gotovo da nije ni postojao pa je ovakva akcija zapravo postavljanje temelja za zdrav početak gradnje tog kredibiliteta.

Naravno, ostvari li se sve ono što su planirali – a to je uklanjanje svih iskrivljenih informacija i politikanstva na hrvatskoj sekciji Wikipedije – onda će to biti bitna posljedica rada procjenitelja dezinformacija', ocijenio je Dragan Petric, izvršni urednik informatičkog časopisa Bug.

Petric očekuje da će i dalje biti pokušaja plasiranja dezinformacija. 'Administratori koji su protjerani zbog takvog narušavanja kredibiliteta Wikipedije već su poznati po tome da često otvaraju alternativne profile putem kojih pokušavaju, tobože kao druge osobe, počiniti istu malicioznu devijaciju sadržaja, stoga možemo očekivati da će to raditi i dalje.

Ipak, očekujem i to da će unaprijed pripremljenim akcijama takvo što biti onemogućeno. Vjerujem da je iza Wikipedije dovoljno snažna organizacija koja bi to mogla provesti u djelo. Dosad to nisu napravili samo zato što je hrvatska sekcija Wikipedije relativno nebitna na globalnoj mapi', naglasio je Petric.

Teško provedive preporuke

Autor izvješća dao je tri preporuke da bi hrvatska Wikipedia ostala u skladu s Wikimedijinim pravilima i vrijednostima.

Preporučio je poticanje hrvatske jezične zajednice na nastavak ponovne uspostave snažnog sustava lokalnog upravljanja, uz nadzor i podršku ostalih dijelova zaklade Wikimedia.

Također je sugerirao poticanje pogođenih zajednica na razgovor o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i dužnosničke uloge diljem uključenih 'wikija' (bosanski, hrvatski, srpski i srpsko-hrvatski, kako je navedeno u izvješću).

Treća preporuka tiče se poticanja razgovora o mogućnostima ponovnog spajanja bosanskih, hrvatskih i srpskih jezičnih projekata u izvorne srpsko-hrvatske jezične projekte kako bi se ponovno uskladili s praksama drugih pluricentričnih jezika koji imaju objedinjene projekte što se tiču Wikipedije.

Takve se prakse koriste za Wikipedijine sadržaje na kineskom, engleskom, njemačkom, španjolskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku, između ostalih.

Petric nije uvjeren u to da su te preporuke u potpunosti provedive. 'Nisam još čuo da je netko radio sličan zahvat na Wikipediji (ili nekom drugom toliko velikom i poznatom internetskom servisu) negdje drugdje u svijetu.

Ipak, mislim da ne bi publicirali svoje namjere, a da doista nemaju alate i metode kojima ih planiraju provesti, tako da mislim da šanse nisu ni puno manje od 100 posto', istaknuo je Petric.