Kilogram težak, veličine 10x10x10 centimetra i oznake 9A0CC, CroCube je zamišljen kao satelit koji će u orbiti provesti dvije godine i pomoću dvije kamere fotografirati planet Zemlju i Hrvatsku. Zemlju će obići 16 puta u danu na visini od oko 500 kilometara, a u tri, četiri obilaska bit će iznad Hrvatske.

Svi podaci koji se tako dobiju, pa tako i telemetrija, odnosno zdravstveno stanje satelita – bit će dostupni svim građanima Hrvatske, tvrtkama i studentima koji ih žele koristiti. Sa satelitom će komunicirati radiovezom, a HAKOM im pomaže u dodjeli i koordinaciji frekvencija putem kojih se šalju i primaju podaci.

Iako tim okupljen oko CroCubea ne očekuje profit od misije, s obzirom na to da ona ima volonterski karakter, njihova kapetanica Daniela Jović nada se da će Hrvatska prepoznati potencijal ulaganja u svemirske tehnologije te da će hrvatski znanstvenici dobiti svoje satelite koje mogu lansirati i putem njih dobiti vrijedne podatke iz svemira.

Otkrila je i približan datum lansiranja

A osam mjeseci uoči lansiranja CroCubea 20-ak volontera – od studenata do umirovljenika radioamatera, kreativaca, pravnika, inženjera, programera, strojara – radi punom parom na pripremama za lansiranje i stječu vrijedno praktično iskustvo. Završavaju se finalni dizajn te informacije o satelitu i tehnički parametri, kao i nabava komponenti.

Daniela nam je otkrila i da zagrebačka tvrtka Pulsar Labs razvija modul kojim bi zamijenili jednu kameru u satelitu. 'Imali bismo tako pravi hrvatski modul unutar satelita. Riječ je zasad o tehnološkom eksperimentu', kaže kapetanica. Prvi put je u javnosti otkrila i približan datum lansiranja – bit će to između 1. i 28. veljače sljedeće godine.

'Riječ je o misiji Transporter-10 SpaceX-a, i u veljači sljedeće godine će, u sklopu te misije čiji smo i mi dio, lansirati veći broj satelita. CroCube će biti unutar Falcona 9', pojašnjava nam kapetanica. 'Ovo je sigurna priča i bilo nam drago da nas podrže i pojedinci i korporativni sponzori. Pojedinci mogu poslati svoje ime u svemir, a sponzori mogu poslati svoj brend. To je jedinstvena prilika jer – samo se prvi pamte', kaže Daniela.

Ističe da je CroCube također inicijativa za popularizaciju znanosti među građanima.

'Organiziramo puno predavanja i podcaste sa znanstvenicima i stručnjacima iz svemirske industrije i Europske svemirske agencije kako bismo približili ljudima važnost ove misije ne samo za gospodarstvo i tvrtke, već i za pojedince koje želimo nadahnuti i za koje želimo stvoriti nove prilike u Hrvatskoj', naglašava Daniela.

Iz Slovačke se preselila u Hrvatsku prije 13 godina

Slovačka tvrtka Spacemanic i Društvo za edukacije izvan okvira (EVO) partneri su misije CroCubea, za čije je lansiranje Daniela možda i najviše zaslužna kao operativna direktorica Spacemanica, gdje je zadužena za administrativne poslove, prodaju i marketing. Rodom je iz Slovačke, no oduvijek je, još dok je s roditeljima ljetovala na Jadranu, sanjala o životu u Hrvatskoj. To se prije 13 godina i obistinilo – spakirala je kofere i doselila se ovdje.

Najprije je živjela na moru, no ubrzo se preselila u Zagreb, među ostalim zbog poslovnih mogućnosti. U svemir se zaljubila i ne tako davno, kad je osjetila da je vrijeme za promjene, nakon što je 11 godina provela u telekomunikacijama.

'Kao žena bez tehničkog obrazovanja, nisam uopće očekivala da bih mogla raditi u nečem vezanom uz svemirsku tehnologiju. No ubrzo sam shvatila da ne moraš biti inženjer ili programer da bi radio u toj industriji i da učiš s vremenom. Usto imam vještine koje inženjeri možda nemaju, pa smo se savršeno poklopili u projektima', kaže nam mlada kapetanica misije.

Ljubav na prvi pogled

U svemir se, kaže, zaljubila na prvi pogled, nakon što je na internetu počela pratiti lansiranje raketa. Sjeća se i danas kako se, kaže, 'naježila' gledajući prve snimke. Počela je zatim pomnije proučavati tajne svemira, posjećivati svemirske muzeje i pisati blogove za slovački portal.

'Radila sam to za neprofitnu slovačku organizaciju za svemirske aktivnosti. Predsjednik te organizacije javio mi se i rekao da ima tvrtku – Spacemanic – koja radi 'satelite na ključ' i predložio mi da dođem to vidjeti', kaže Daniela.

Pojasnila nam je i što misli pod 'satelitima na ključ'.

'Ako netko želi u svemir poslati neki eksperiment, senzor, komadić tehnologije ili 'korisni predmet', kako mi to zovemo, ali ne zna kako – tu nastupamo mi. Dizajniramo cijeli satelit, nađemo i kartu za svemir, odnosno 'lansirnu priliku', odlučimo koji raketonosač uzeti, obavimo testiranja i pripreme, složimo satelit i programiramo ga, nakon čega je spreman za svemir. Ako klijent ne zna upravljati satelitom, i tu uskačemo – dakle nudimo potpunu uslugu', pojašnjava nam Daniela.

Hrvatska ne ulaže u svemirske tehnologije

Tri godine nakon što je prvi put posjetila Spacemanic, Daniela je uz puno truda i učenja postala operativna direktorica tvrtke te je posebno raduje to što u svom poslu ima doticaj s NASA-om, SpaceX-om te Europskom svemirskom agencijom.

Kaže da Slovačka ima 40 poduzeća koja rade u svemirskoj tehnologiji, a njihova vlada ulaže značajan novac u tu industriju. Trenutno su u svemiru dva slovačka satelita, a do kraja godine lansirat će i treći.

Dosad je u orbitu poslala sveukupno njih sedam, a s hrvatskim će se ta brojka popeti na osam. I upravo je lansiranje prvog slovačkog satelita označilo početak tvrtke Spacemanic te ujedno bio okidač za ulazak Slovačke u Europsku svemirsku agenciju, odakle crpe značajna sredstva.

'Razvija se ta grana ekonomija s velikom dodatnom vrijednosti. To treba i Hrvatskoj, jer tako neće ovisiti o vremenskim uvjetima ni resursima koje moramo vaditi iz zemlje, već možemo koristiti naše umove i znanje.

Naš satelit je motivacija i inspiracija; želimo ujediniti što više subjekata, pojedinaca, organizacija i tvrtki da sudjeluju u ovoj priči, steknu iskustvo i da nastavimo s projektima u ovoj industriji. Cilj nam je i okupiti zajednicu ljubitelja u svemirske tehnologije, a koji možda požele razvijati svoju poslovnu priču u tom smjeru', ističe Daniela te je istovremeno žalosti to što Hrvatska gotovo uopće ne ulaže u svemirsku tehnologiju i što nisu dobili podršku struke za projekt.

Smatra da hrvatske tvrtke već imaju zanimljiva rješenja te da bi – kad bi dobili vlastitu infrastrukturu u svemiru ili se povezali s drugim tvrtkama – zajedno mogli unositi vanjski kapital u Hrvatsku, što bi moglo biti krucijalno za zemlju koja ima najveći udio prihoda od turizma u BDP-u u Europi, smatra naša sugovornica.

Zemlje u susjedstvu i regiji već imaju svoje satelite u svemiru – i Austrija, i Slovenija, i Albanija, a uskoro i Crna Gora.

'To je prava svemirska utrka, ključna za utemeljenje tehnološke spremnosti nacije i uopće pripremu ovakve misije. Koristimo komponente koje su već bile u svemiru. Nije nimalo lako takav proizvod u potpunosti proizvesti u Hrvatskoj jer nam nedostaje resursa, a bili bismo dočekani na nož da iskoristimo novac države i da taj projekt potom ne uspije. Ljudi nisu svjesni koliko je potrebno novca i truda za to, no nažalost, naša država nije svjesna potencijala', ističe Daniela, dodajući:

'Previše smo u Hrvatskoj fokusirani na turizam i nogomet, a možemo se pohvaliti vrhunskim IT stručnjacima i tvrtkama specijaliziranima za softver. Ne kažem da svi moramo izrađivati i slati satelite u svemir, no možemo graditi svemirsku priču na korištenju infrastrukture koja je već u svemiru. Smatram da je satelit prvi korak za to da se pokrene svemirska priča te da se građanima, posebice mladima, on približi, što je naposljetku i naš cilj'.