U nizu istraživanja koja je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), putem Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva, procjenjuje se da se zbog prisutnosti lažnih proizvoda na tržištu svake godine gubi više od 364 milijarde kuna ili 7,4 posto ukupnih prihoda od prodaje u devet sektora.

Usporedbe radi, hrvatska Vlada planirala je za ovu godinu nešto manje od 115 milijardi kuna prihoda državnog proračuna.

Svake godine gospodarstvo EU-a izgubi i dodatnih 267 mlrd. kuna zbog neizravnog utjecaja krivotvorenja i piratstva u tim sektorima jer proizvođači kupuju manje proizvoda i usluga od dobavljača, što ima neizbježne posljedice i u drugim područjima.

Riječ je o sektorima s kozmetičkim proizvodima i proizvodima za osobnu njegu, odjećom, obućom i odjevnim dodacima, sportskom opremom, igračkama i igrama, nakitom i ručnim satovima, ručnim torbicama, snimljenom glazbom, jakim alkoholnim pićima i vinom te farmaceutskim proizvodima.

Zbog gubitaka u prodaji izravno je izgubljeno ili nije otvoreno 500 tisuća radnih mjesta u tim sektorima u EU jer proizvođači koji zakonito posluju, a u nekim slučajevima i distributeri tih proizvoda, zapošljavaju manje osoba nego što bi to učinili da nema krivotvorenja i piratstva.

Kada se uzmu u obzir neizravne posljedice krivotvorina na druge sektore, u drugim područjima gospodarstva EU-a izgubi se dodatnih 290 tisuća radnih mjesta.

EUIPO je proveo istraživanja između ožujka 2015. i rujna 2016. kako bi dobio potpuniju sliku gospodarskog troška krivotvorenja i piratstva u EU.

Serijom istraživanja također se prati učinak krivotvorina na javne financije. Ukupni godišnji gubici proračunskih prihoda koji proizlaze iz krivotvorenja i piratstva u tih devet sektora procjenjuju se na 109 milijardi kuna u obliku izgubljenog poreza na dobit, PDV-a i trošarina.

Istraživanja će biti nastavljena i tijekom 2017., a bit će im dodana izvješća o gospodarskim učincima krivotvorenja i piratstva u sektorima pametnih telefona i pesticida, kao i u drugim sektorima gospodarstva koji se smatraju osjetljivima na povrede prava intelektualnog vlasništva.

Procjenjuje se da zbog krivotvorenja u navedenim sektorima Hrvatska godišnje izravno izgubi 1,9 mlrd. kuna, što čini 8,9 posto prodaje u tim sektorima, kao i više od 4.200 radnih mjesta.

Relativni gubici prodajnih prihoda i radnih mjesta uzrokovani krivotvorenjem u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a. Torbice su sektor koji je ponajviše pogođen gubicima u prodaji u usporedbi s prosjekom EU-a.U sektoru snimljene glazbe gubimo oko milijun kuna, a u igračkama i igrama 23 milijuna kuna.