Ben Rooney u postu u na stranicama Wall Street Journala opisuje 'ambiciozan plan koji predviđa povratak zračnih brodova na nebo, ne s putnicima, već kao samostalnih letećih vozila bez ljudske posade, koja će biti na stalnoj straži'.

Navodi prezentaciju koju je Bojan Pečnik iz Hipersfere ponudio tijekom prošlotjednog posjeta Tech Cityju u Londonu, a prema kojoj 20 metara široki, helijem ispunjeni autonomni stratosferski zračni brodovi kamerama mogu pokriti područje od 230 kvadratnih kilometara 24 sata dnevno, sedam dana tjedno.

Mreža od petnaestak po tonu teških brodova postavljena na visinu od dva do pet kilometara, ustvrdio je Pečnik, mogla bi pokriti čitav London.

Svaki od njih može ostati u zraku do četiri dana prije no što ih treba ponovno napuniti. Prikupljeni podaci ne bi bili korišteni (samo) za špijuniranje, već i kao platforma za gradnju novih aplikacija.

Kako bi se brodovi kretali i iznad gusto naseljenih područja, u njih su ugrađeni trostruki sigurnosni mehanizmi, a koristi se helij koji nije pod pritiskom, pa bi u slučaju oštećenja balona polako izlazio iz balona.

Što se zaštite privatnosti tiče, priznaje da bi to trebalo biti posebno regulirano, kao i nadzorne kamere u gradovima. Potencijalno osjetljiva područja mogla bi biti zatamnjena ili zamućena.

Pečnik i društvo pucaju na tržišta nadzora iz daljine i samostalnih letećih vozila, trenutno vrijednih 7,5 milijardi dolara (gotovo 45 milijardi kuna). Trenutno su u pregovorima s našom policijom o projektu nadzora teško dostupnih dijelova državne granice.

Moguća je i primjena za nadzor prometa, usmjeravanje vozila hitnih službi prema mjestima nesreća, jeftinije zračne fotografije, pa čak i razvoj različitih usluga vezanih uz turizam.

Hipersfera je dosad prikupila ulaganja vrijedna 1,1 milijun eura (oko 8,2 milijuna kuna). Ne planiraju sami graditi dirižable, već će to licencirati drugima.

Kako leti domaći 'cepelin'? Pogledajte video: