KRALJEVSKO DRUŠTVO

Hrvatski kemičar dobio nagradu za rješenje drevnog misterija

10.01.2013 u 14:44

Bionic
Reading

Dvadesetšestogodišnji asistent Nikola Bregović s kemijskog odsjeka PMF-a u Zagrebu osvojio je danas nagradu Britanskog kraljevskog društva tešku 1.000 funti jer je ponudio najbolje teorijsko objašnjenje zašto se vruća voda brže ledi nego hladna što je poznato kao Mpemba efekt

Problem je mučio ljude još od vremena Aristotela, a odgovor nisu uspjeli ponuditi čak ni genijalci poput Francisa Bacona i Renea Descartesa koji su se bavili njime. Svoje suvremeno ime dobio je 1968. kada je tanzanijski student Erasto Mpemba uočio da se vruće miljeko pri pravljenju sladoleda brže smrzava nego hladno.

Mpemba je objašnjenje ove misteriozne pojave zatražio od svojih nastavnika. Zamolio je prof. Denisa Osbornea sa sveučilišta u Dar es Salaamu da mu objasni zašto će se prije početi smrzavati voda zagrijana na 100 stupnjeva nego hladnija od 35 stupnjeva Celzijevih. Profesor nije uspio odgovoriti na njegovo pitanje pa je objavio rad koji je nazvao 'Mpemba efekt'.

Natjecanje je prošle godine predstavljeno u medijima i na internetu, a ubrzo je privuklo veliko zanimanje i golemi broj sudionika. Predstavnici organizatora objasnili su da nisu ocjenjivali samo stručnost i točnost studije već i kvalitetu njezine prezentacije što smatraju važnim za popularizaciju znanosti.

Nikola Bregović

U telekonferenciji, koja je u Britanskom kraljevskom društvu prenošena uživo, Nikola je ispričao kako se on uključio. 'Moj prijatelj Ivo rekao mi je da ima nešto što bi me moglo zanimati i dao mi samo link na stranicu natjecanja. Vidio sam da ima jako puno prijava, oko 22.000', rekao je naš kemičar otkrivši da ga to ipak nije obeshrabrilo.

Svoje eksperimente, kaže, počeo je pripremati vrlo brzo nakon prijave, a dizajnirao ih je tako da može reproducirati Mpemba efeket bez sumnje.

Njegovi rezultati, predstavljeni u opsežnoj studiji u kojoj je razmotrio više različitih teorija o mogućim uzrocima – od bržeg isparavanja i time hlađenja zagrijane vode, do tzv. superhlađenja, pokazali su da su bi najvjerojatniji ključ Mpemba efekta mogla biti tzv. konvekcija, fizikalna pojava u kojoj rashlađena voda uz stjenke spremnika ponire prema dnu dok se topla u sredini diže na površinu. Ovaj je proces to snažniji što je razlika u temperaturi vode i okoline veća. Dodatno ga pojačava činjenica da je viskoznost toplije vode manja pa se ona brže kreće. Brže kruženje vode omogućuje njezino brže hlađenje jer je vanjska temperatura hladnjaka konstantna, pojasnio je u svojem radu Nikola.

'Mislim da je ovo natjecanje globalno važno zbog popularizacije znanosti. To je nešto što svakoga zanima', rekao je mladi PMF-ovac u teleprijenosu ističući da na 22.000 drugih natjecatelja ne gleda kao na suparnike, nego kao na kolege.

U svojem predstavljanju na stranici natjecanja Nikola kaže da vrijeme 'kada nije u laboratoriju provodi uživajući u pecanju, brdskom biciklizmu, sviranju bas gitare ili jednostavno u društvu svoje prekrasne djevojke.'