Tehnološka revolucija je iza ugla, a Hrvatska za nju mora biti spremna. Modernizacija mreže koja će se u cijeloj zemlji odviti do 2019. godine priprema Hrvatsku za ono veliko što dolazi - 5G. A njene mogućnosti doista su spektakularne i nužno potrebne gospodarstvu. Kada ćemo imati 5G i što je sve potrebno prije proći, tportalu otkriva direktor projekta modernizacije mreže u Hrvatskom Telekomu Ivan Uremović.

Mnogo se govori o značenju 5G mreže - što ona donosi i zašto su potrebne tako velike pripreme?

Mreža 5G ne podrazumijeva samo tehnološki iskorak, nego će se iz cijele priče stvoriti klima koja se može usporediti s uvođenjem interneta u naše živote. Ideja je da se puno koncepata koje sad vidimo u filmovima znanstvene fantastike uvede u svakodnevnicu, no to se neće dogoditi preko noći. Radi se o razvojnom ciklusu koji će svoj zenit doživjeti 2025. godine, dok najnaprednije korisničke primjene očekujemo 2030. godine.

Ono što nam 5G danas najviše donosi je pomak prema tehnologiji koju može oslikati prelazak s automobila u zrakoplov. Cijelom društvu trebala bi se poboljšati kvaliteta života te otvoriti cijeli niz novih mogućnosti.

Na što će razvoj 5G mreže prvo utjecati?

Ono što se najčešće danas spominje je autonomna vožnja. Kada govorimo o revoluciji u automobilskoj industriji, govorimo o električnim vozilima. No pravu revoluciju u automobilskoj industriji uvest će autonomna vožnja, koja neće biti moguća bez 5G-a. To možemo usporediti s uvođenjem prvih 2G mobitela umjesto fiksnog telefona, no i oni su bili na tipke. To je danas električni automobil. Ono što dolazi i što je revolucionarno je autonomna vožnja, a kad se držimo ove usporedbe s mobitelima, to je promjena koja se dogodila kad smo doveli internet na mobitele, što su omogućili 3G i 4G. Kad na ovo dodamo touch screen i moćne procesore, dobili smo mala računala u ruci. Takav veliki iskorak donosi i autonomna vožnja, a ona je nemoguća bez 5G-a zato što je za takve mission critical sustave potrebno osigurati reakciju u djeliću sekunde. To je element koji 5G dramatično popravlja u odnosu na dosadašnje mogućnosti.

Kako se sve to odvija?

Tako što 5G drastično skraćuje kašnjenje prijenosa informacija (latenciju) na samo nekoliko milisekundi. To omogućuje da se recimo u slučaju brze vožnje automobil u autonomnom modu na vrijeme upozori (informacijama od senzora s drugih vozila ili postavljenih uz samu cestu) da je ispred njega prepreka i da će brzo morati promijeniti smjer. Gledajući tromost oka i naših reakcija, to će biti drastično brže i sigurnije za putnike, upravo zahvaljujući 5G-u.

Puno se govori i o primjeni u medicini.

Modernizacija će trajati dvije godine, krenuli smo s Istrom, sad smo u Zagrebu, a do kraja 2019. cijela bi Hrvatska i svi odašiljači HT-a trebali biti modernizirani na novu platformu koja je spremna za 5G. Jednom kada i to zaživi, neće biti potrebe da vrhunski doktori dolaze na otoke i teže pristupačna mjesta jer će se uz pomoć 5G mreže i novih robotskih tehnologija kompleksni zahvati ili dijagnostika moći raditi i na daljinu.

Nedavno su se dosezi 5G mreže predstavili u Puli. Što je bio motiv da se s modernizacijom krene upravo tamo?

Početak turističke sezone svakako se ubraja u to, a modernizacijom smo tri puta digli kapacitete. Ono što je danas tamo je 4G Advanced Pro, najnovija inačica 4G-a, koja omogućuje da nekoliko frekvencijskih bendova koristimo kao jednu veliku pipu, kanal koji osigurava da dosežemo brzine do 830 megabita po sekundi. Ta brzina danas prosječnom korisniku ne znači puno jer imamo vrlo malo uređaja koji mogu osigurati takve propusnosti, a nemamo ni servisa koji to trebaju. Ono što je iznimno važno za krajnjeg korisnika to je da smo osigurali puno veće kapacitete pa će puno veći broj njih istovremeno moći koristiti usluge bez zagušenja.

Kakva je situacija u svijetu kada govorimo o razvoju 5G mreže?

Što se Europe tiče, cijeli kontinent pomalo kaska u kontekstu 5G-a. Ispred nas su i Japan i Južna Koreja, koji su to već pokrenuli. SAD je tu isto vrlo napredan. Europska komisija je naglasila kako je što brže uvođenje 5G mreže nužno za povećanje konkurentnosti. Deutsche Telekom je na tome iznimno angažiran i jedan je od predvodnika 5G standarda u Europi. Iako se danas rade preduvjeti za 5G mrežu, nećemo je moći komercijalno aktivirati do 2020. jer još uvijek nije dodijeljen spektar u kojemu će raditi, ne samo kod nas, nego na području cijele Europe. Kad se on 2020. dodijeli, očekujemo da ćemo imati terminale koji će biti korišteni za prve 5G primjene. Dakle, 2020. godine početak, 2025. puna komercijalizacija, a 2030. godine će se dogoditi potpuno stapanje svih pristupnih tehnologija. Sve barijere između fiksnog i mobilnog broadbanda će nestati.

Koje se prepreke javljaju kada govorimo o Hrvatskoj?

Radi se o stvaranju klime koja će omogućiti da se kvalitetno iskoriste sve mogućnosti 5G mreža. Odličan su primjer Mađari koji imaju nacionalnu strategiju privlačenja investicija kroz 5G. Oni na svojim zapadnim granicama državnim sredstvima financiraju veliki poligon za testiranje autonomne vožnje, čime privlače strane investitore iz autoindustrije i povezuju ih s naporima ranog uvođenja 5G-a. To je samo jedan od primjera gdje je primjena 5G mreže prepoznata kao generator razvoja gospodarstva. Ono što Hrvatski Telekom radi u suradnji s Rijekom, Zagrebom, Splitom je koncept pametnih gradova temeljem IoT-a, gdje bi se u budućnosti razvijali još napredniji koncepti, temeljeni na mogućnostima 5G-a.

Tko bi još mogao profitirati primjenom 5G mreže?

Nisu to samo high tech tvrtke koje nam prve padaju na pamet. Veliki potencijal postoji u brodogradilištima, da im se automatiziraju procesi, čime bi se drastično smanjili unutarnji troškovi, a povećala brzina sustava. Po sličnom konceptu bi i naše luke postale značajno konkurentnije gledajući cijelo Sredozemlje. Tu je i potencijal u turizmu i ako budemo pametno razmišljali te iskoristimo ovaj veliki zamah koji je pred nama, više se nećemo oslanjati samo na more i sunce, nego i na vrhunske telekom usluge, koje su podloga za odmor 21. stoljeća.

A nogomet? Kakvo će biti gledanje Svjetskog prvenstva u budućnosti?

To je sigurno nešto gdje nas čekaju dramatične promjene. Moglo bi nam se dogoditi na idućem Svjetskom prvenstvu da iz svog naslonjača doma doživimo pravu atmosferu stadiona. Kroz virtualnu i proširenu stvarnost preko VR naočala moći će se puno bolje osjetiti ono što se događa na terenu nego danas, kroz 2D sliku koju dobivamo. Tko zna hoće li u budućnosti biti potrebe i ići na utakmice...

Kakvo obrazovanje nam je potrebno da bi se sva čar tehnologije koja dolazi mogla i iskoristiti?

S ovime bi u Hrvatskoj definitivno trebalo biti još više pola za STEM zanimanja, a mlade ljude treba pozvati da se upisuju na fakultete koji će im osigurati da budu dio velike tehnološke revolucije koja je ispred nas. Vjerujem da će onda biti i manje potrebe gledati preko granice. I mi i mnogi naši partneri doista imamo potrebe za kvalitetnim mladim ljudima te će ovakve investicije, nadam se, biti poticaj da u budućnosti imamo još više obrazovanih upravo u ovim zanimanjima.