Izvješće, koje pokriva 32 europske države – članice EU-a, Norvešku, Island, Lihtenštajn, Tursku i Hrvatsku, pokazalo je da su plaće učitelja u većini zemalja u posljednjih par godina zamrznute ili smanjene zbog gospodarske krize. Stezanjem remena najviše su pogođeni učitelji u Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Sloveniji. Plaće su najviše smanjene u Grčkoj, za oko 30 posto, te u Irskoj oko 13 posto. U Italiji i Sloveniji štednja se najviše odrazila u kresanju raznih dodataka. No u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i na Islandu plaće su od 2010. do danas u prosjeku čak malo porasle zahvaljujući nacionalnim reformama.

Iako su osnovne početne plaće učitelja uglavnom relativno male, u većini zemalja manje su od prosječnog BDP-a po glavi stanovnika, njihova stvarna primanja, koja uključuju dodatke poput regresa, božićnica, prihoda od prekovremenog rada i sl. približavaju se maksimalnim iznosima plaća učitelja. U Litvi, Letoniji, Rumunjskoj i Slovačkoj najmanja plaća učitelja u osnovnim školama manja je od 50 posto nacionalnog BDP-a po glavi stanovnika. U Hrvatskoj su one veće. Po glavi stanovnika u našoj zemlji BDP iznosi 74.200 kuna, odnosno 10.111 eura, a prema analizi Eurydicea, temeljne plaće hrvatskih učitelja u osnovnim školama kreću se od najmanje 9.069 eura, za učitelje koji tek počinju karijeru, do najviše 10.800 eura godišnje. Stvarni ukupni prosječni prihodi učitelja, zajedno s dodacima, iznose 11.752 eura, dakle nešto više od BDP-a po glavi. U srednjim školama plaće se kreću od najmanje 9.069 eura, do najviše 12.283 eura. Njihova stvarna prosječna vrijednost iznosi 12.357 eura, što je nešto više od 1.000 eura mjesečno. Maksimalnu plaću učitelj u Hrvatskoj u prosjeku stječe nakon staža od 35 godina. U odnosu na 2011, plaće hrvatskih učitelja nisu se mijenjale.

Plaće učitelja u tranzicijskim zemljama s kojima se obično uspoređujemo uglavnom su manje od hrvatskih. Poljski učitelji imaju stvarna prosječna primanja slična našima, češki od najmanje 10.736 do najviše 11.907, mađarski od 7.839 do 10.106, latvijski od 8.614 do 9.718, litavski oko 9.020 eura, estonski od 6.891 do 9.520, slovački od 6.768 do 8.262, rumunjski od 4.995 do 5.078 eura, a bugarski oko 4.780 eura.

Među tranzicijskim zemljama više plaće od naših imaju samo slovenski učitelji. U osnovnim školama one se kreću od 28.393 do 43.811 eura godišnje, a u srednjim od 30.810 do 45.559 eura. Prosječna plaća iznosi oko 37.600 eura.

Najviša maksimalna prosječna primanja u Europi imaju lihtenštajnski učitelji sa 131.146 eura godišnje, a slijede ih luksemburški sa 104.049, belgijski sa 63.574, austrijski sa 67.581 i norveški sa 59.699 eura. Prosječna godišnja plaća srednjoškolskih učitelja u Europi je 18.139 eura.

Jedno drugo istraživanje, Eurostatovo, nedavno je pokazalo da Hrvatska po izdvajanju za znanost zaostaje za većinom europskih zemalja, uključujući i tranzicijske. U 2009. naša je zemlja za obrazovanje izdvojila samo 4,3 posto BDP-a, Slovenija 5,7, Estonija 6,1, a Litva i Latvija po 5,6. Poznato je da najveći dio proračuna MZOS-a ide za plaće učitelja i profesora, osobito onih na sveučilištima, tako da je u našoj zemlji najveći gubitnik zapravo znanstveno istraživački sektor za koji izdvajamo gotovo najmanje u Europi - tek oko 0,73 posto BDP-a.