U zagrebačkoj Laubi održano je treće izdanje najposjećenije konferencije HUP-ICT Udruge pod nazivom Digitalna (R)evolucija 3.0. Na jednom mjestu okupilo se više od 600 stratega i kreatora digitalne ekonomije, poduzetnika i menadžera koji su iskoristili odličnu priliku za razmjenu znanja i iskustva te kvalitetan networking. Radni moto ovogodišnjeg izdanja konferencije bio je 'Talenti, Agilnost i Tehnologija'. No, ključan korak za Hrvatsku su ipak investicije.

'Digitalizacija je ključ gospodarskog rata', rekao je Boris Drilo, predsjednik udruge HUP-ICT, založivši se za rast privatnih ulaganja. 'U digitalizaciju je potrebno investirati kako bi se podigla produktivnost i postigao održivi rast BDP-a.'

Drilo je upozorio i na niz prepreka jačoj digitalizaciju društva i gospodarstva, prije svega na nisku razinu produktivnosti u Hrvatskoj, koja je i do 60 posto manja nego u EU.

'Najgore u digitalizaciji stoje sektori koji najviše sudjeluju u BDP-u - poljoprivreda, javni sektor i proizvodnja te potom trgovina, turizam i finanacije, gdje je stupanj digitalizacije između tri i deset posto, dok je stupanj digitalizacije iznad deset posto bilježi jedino ICT sektoru, koji u BDP-u sudjeluje s desetak posto', rekao je Drilo. ' Prosječni stupanj digitalizacije u hrvatskom gospodarstvu manji je od pet posto, a da bi došli do 2025. dostigli europski prosjek stupanj digitalizacije trebali bi povećati deset puta.'

'Imperativ je povećanje investicija u digitalizaciju', ponovio je Drilo. 'Ako propustimo ovu priliku, upropastit ćemo gospodarstvo za sljedećih deset godina', rekao je Drilo, navodeći kako je 80 posto dosad povučenog novca iz fondova otišlo u javni sektor. Istovremeno, u zemljama koje prednjače u digitalizaciji, poput Irske i Estonije, taj se postotak kreće između pet i 20 posto, u Sloveniji oko 30 posto.

'Ne trebaju nam inkubatori, zgrade i beton nego konkurentan proizvod, tvrtke koje mogu i znaju povući sredstva. Kapitalu treba dati priliku da se oplodi'. zaključio je Drilo.

'Digitalna transformacija samo je dijelom vezana uz nove tehnologije. U punom smislu ona podrazumijeva i promjenu načina rada, drugačiji pristup poslu i drugačije razmišljanje. To naravno traži više angažmana i bitno je zahtjevnije jer traži da mijenjamo svoje ponašanje na svim razinama, od najviših do najnižih. Digitalizacija nije jednokratan projekt – to je kontinuitet. Kontinuitet promjena koje na ovim našim prostorima inače izbjegavamo kad god možemo', rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Tema konferencije potaknuta je zadnjim IMD istraživanjem o digitalnoj konkurentnosti prema kojem je Hrvatska pala za čak sedam mjesta i to isključivo zbog 'niske spremnosti za budućnost'. Za postizanje digitalne konkurentnosti potrebno je u potpunosti provesti digitalnu transformaciju uz najveći stupanj suradnje realnog i javnog sektora, i to uz podršku državnih vlasti, koja je sada već neizbježna.

Na konferenciji su otkriveni planovi za digitalnu budućnost Hrvatske:

'Uskoro ćemo predstaviti nacionalni plan za digitalno gospodarstvo s jasnim mjerama za bržu implementaciju i razvoj digitalnih rješenja u Hrvatskoj. Prošle godine započeli smo digitalnu transformaciju hrvatskog društva, a ove godine želimo još jači iskorak jer više nije problem da će veliki pojesti male, već da će brzi pregaziti spore', poručio je izaslanik predsjednika Vlade Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

'Umjetna inteligencija napravit će veliki tehnološki pomak u gotovo svakoj industriji. Monetizacija umjetne inteligencije proširit će lanac vrijednosti te pomoći tvrtkama u stvaranju i plasmanu visokokvalitetnih, personaliziranih proizvoda i usluga vođenih podacima, kao i pri strateškom vođenju kompanija kroz simulaciju novih poslovnih modela i potrebne strateške odluke', rekao je Dejan Ljuština, partner u PwC Hrvatska i voditelj usluga PwC-a sektoru telekomunikacija, medija i tehnologije za srednju i istočnu Europu . 'Umjetan inteligencija istovremeno će uništiti, ali i stvoriti radna mjesta.'