'U Njemačkoj postoji 20.000 industrijskih zona koje još uvijek nemaju povezanost optičkim internetom. Ova tema mora biti i dio kurikuluma i škola. Što se Hrvatske tiče, moramo digitalizirati javnu upravu, smanjiti birokraciju' uvodno je istaknuo Sven Thorsthon Potthoff, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore na konferenciji 'Everything's Digital'.

Prema podacima koje je iznio, dvije trećine poduzetnika u Njemačkoj vidi velike šanse u smislu digitalizacije i internacionalizacije, no politika kasni u razvoju. Tu je pitanje rasprostranjenosti širokopojasnog interneta, primjerice. 'Jedan od naših zahtjeva u Njemačkoj je da moramo obvezati politiku na djelovanje, a najvažnije su teme prilike digitalizacije, a ne strahovi povezani s njom. Moramo vrlo jasno znati tko s kim treba razgovarati' istaknuo je.

Rusija se promijenila

O digitalnoj distrupciji u putovanjima govorio je Martin Reents, šef tvrtki apaleo, hetras i conject, dobitnik nagrade German Founder Award. 'Putovanje kroz Rusiju na Svjetsko nogometno prvenstvo se u zadnjih osam godina iz temelja promijenilo, i to isključivo uz pomoć digitalnih tehnologija.

Domaćini su ljetos ugostili 2,9 milijuna turista iz cijelog svijeta, a postavilo se pitanje kako su doveli digitalnu tehnologiju u zatvorene gradove poput Samare? Kako su Rusi koji ne govore engleski komunicirali s gostima?', zapitao se. Kako je pojasnio, Rusi su prvo riješili stadione, a procesi građenja su bili digitalizirani. Onaj u Sankt Petersburgu koštao je više od milijardu eura te je tako postao drugi najskuplji na svijetu, iza Wembleya.

Ukupno je za sve stadione utrošeno 5,6 milijardi eura. 'Što se drugih aspekata tiče, prvi je prijevoz - udaljenost između pojedinih stadiona u prosjeku je bila 1000 kilometara. Iz Samare u Moskvu se putovalo 17 sati - uvedeno je 780 dodatnih paralelnih vlakova, a za kupovinu karata razvijena je mobilna aplikacija kojoj ste mogli pristupiti samo kao navijač. Karte za vlakove su bile besplatne i to je postao pravi kult', iznio je Reents. Drugi aspekt bila je identifikacijska kartica za navijače, s kojom je uveden paralelni sustav ulaska u zemlju i to je bilo lakše nego ulazak u SAD primjerice.

Na temelju toga do kraja godine navijači mogu ulaziti u Rusiju. Također, podatkovni promet su riješili odlično - karticama s pristupom internetu od mjesec dana. 'Jedini veliki pothvat je tako bila gradnja stadiona, a sve ostalo su bili trikovi digitalizacije poput puštanja Ubera u Samaru', zaključio je Reents koji se u Rusiji osjećao kao u New Yorku, uz iznimku hotela koji su ostali zatvoreni za povezivanje s drugim platformama.

Suštinska promjena ili tehnološki skok?

Nakon uvodnog predavanja uslijedio je panel naziva 'Leading Ladies in Digitalisation' na kojemu su štošta za reći imale Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa, Sonja Popović direktorica SAP-a Hrvatska, Nataša Rapaić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike HT-a i Hajdi Ćenan, glavna operativna direktorica vHEalth Laba. Digitalizacija je mnogima još nejasna, a ima ogroman utjecaj.

Prolazimo li suštinsku promjenu ili je to još jedan skok kakvom svjedočimo svakih desetak godina? 'Svaka promjena potaknuta tehnologijom u konačnici donosi dobro kompaniji i društvu i ovo je jedna od tih. Ima i dosta straha, pogotovo u pitanjima hoćemo li ostati bez radnih mjesta, no tome nema mjesta. Tradicionalni poslovi će se zamijeniti tako da nam se pruži mogućnost da postanemo kreativniji', rekla je Sonja Popović. Lončar je pak istaknula kako su nove tehnologije na kratki rok precijenjene, a na dugi podcijenjene.

'Trebat će nam neko vrijeme, no promjene su vidljive već sad, čak i konzervativnim granama poput građevinarstva', istaknula je.

'Ovo je velika prilika za čovječanstvo, da nam nova tehnologija omogući kako bismo radili kreativnije. Promjene su drastične i to pokazuje i ovaj put u Rusiju', istaknula je Rapaić.

Umjetna inteligencija nije novi pojam, datira iz pedesetih, no sada samo došli do trenutka kada ona ima utjecaj, napomenula je Ćenan. 'Ono što se događa je da se tehnologija razvija sve brže i brže i produciramo toliku količinu podataka da dolazimo do mini kvantntih skokova koje nismo imali prije', kaže.

Sve se zbiva izvan Europe

Ulaganje u ICT-u u EU je upola niže nego u SAD-u, a tek 14 posto tvrtki koristi internet kao prodajni kanal. 'Europa ozbiljno zaostaje za ostalima, no veća je i regulacija. Ona ima smisla dok štiti, ali mogli bismo se dovesti do apsurda da zbog toga ne možemo napredovati. Ne učimo dovoljno brzo o tome što bismo mogli postići ako se otvorimo' ističe Rapaić koja osim toga ističe i drugi veliki problem - rascjepkanost.

Činjenica je da se sve zbiva izvan Europe i neko vrijeme će trebati da dostignemo stvari.

'Najzanimljiviji projekti se događaju u Aziji. Ako gledamo Hrvatsku, odnosno jugoistočnu Europu, prepoznati smo kao oni koji uvijek prvi rade nove stvari. Kod nas postoje jako dobri temelji, i znatno bismo mogli unaprijediti kvalitetu života u Hrvatskoj', ističe Popović.

Što se startupa tiče, telekomi su prirodno vezani za njih.

'Osim samog održavanja Hackathona, Hrvatski Telekom i Deutche Telekom preko hubova ulažu u startupe jer se želi stvoriti i potreban sadržaj', kaže Rapaić.

Što je s problemom nedostatka radne snage? Čak 47 posto radne snage u EU ne posjeduje digitalne vještine i to se osjeća u biznisu, a veliki je problem i odlazak stručnjaka iz zemlje.

'Stručnjaci odlaze iz Hrvatske jer su svi nameti na dohodak manji nego kod nas i već sad nemamo dovoljno ICT kadra. Svaka od tvrtki mora ulagati u njih, ali porez na dohodak će nas tu usporiti', istaknula je.

Popović pak smatra kako mlade ljude treba privući kvalitetnim projektima, i onda će oni tu lakše ostati.

'To je kombinacija različitih segmenata da bi radna mjesta bila atraktivna mladima', zaključila je.

Državni sektor koji mora biti otvoren za prihvaćanje i uvođenje promjena, biznis koji digitalizacijom sebe digitalizira i društvo i manji nameti, dobra su podloga za napredak.