Američka vlada u jeku eksplozivnog rasta generativne umjetne ingeligencije i chatbota poduzima konkretne korake prema uspostavljanju pravila vezanih uz alate koji koriste umjetnu inteligenciju. Konkretno, odjel za trgovinu američke vlade u utorak je objavio da službeno traži javni komentar o stvaranju mjera za umjetnu inteligenciju s ciljem otkrivanja načina kako pomoći i savjetovati donositelje zakona u SAD-u o načinu pristupanja ovoj tehnologiji.

'Mehanizmi odgovornosti za umjetnu inteligenciju mogu pomoći pri osiguravanju pouzdanosti sustava umjetne inteligencije na isti način na koji su financijske revizije stvorile povjerenje u točnost financijskih izvješća za tvrtke', rekao je Alan Davidson, voditelj Nacionalne uprave za telekomunikacije i informacije (NTIA), na konferenciji za novinare na Sveučilištu u Pittsburghu.

Davidson tvrdi da NTIA traži povratne informacije od javnosti - uključujući znanstvenike, industrijske grupe i organizacije za privatnost i digitalna prava. Cilj je pronaći odgovore o razvoju revizija i procjena AI alata proizvedenih sa strane privatne industrije. NTIA, prema njemu, pokušava uspostaviti zaštitne ograde koje bi vladi omogućile da utvrdi rade li sustavi umjetne inteligencije onako kako kompanije tvrde da rade, jesu li sigurni i učinkoviti, imaju li diskriminatorne rezultate ili 'odražavaju neprihvatljive razine pristranosti', šire li ili podržavaju širenje dezinformacija te poštuju li privatnost pojedinaca.

'Moramo djelovati jako brzo jer se i ove tehnologije kreću jako brzo', rekao je Davidson. 'S nekim drugim tehnologijama imali smo malo više vremena, no ovo se čini puno hitnije'.

Guardian naglašava da je Bidenova administracija predstavila 'vodič' za razvoj AI sistema u obliku dobrovoljnog 'zakona o pravima' koja podrazumijevaju pet principa koje bi kompanije trebale uzeti u obzir za svoje proizvode. Oni uključuju privatnost podataka, zaštitu od agoritamske diskriminacije i transparentnost o tome koliko se i kada koriste automatizirani sustavi.

Državni institut za standarde i tehnologiju također je objavio okvire za upravljanje rizikom umjetne inteligencije, svojevrsne dobrovoljne zaštitne mjere koje tvrtke mogu koristiti kako bi pokušale ograničiti rizik od štete za javnost. Mnoge savezne agencije, rekao je Davidson, pored toga traže načine na koje se trenutna pravila mogu primijeniti i na umjetnu inteligenciju.

Američki su zakonodavci u 2021. predstavili više od sto zakona povezanih s umjetnom inteligencijom. 'To je ogromna razlika u odnosu na rane dane, recimo, društvenih medija, računalstva u oblaku ili čak interneta kada ljudi stvarno nisu obraćali pozornost', rekao je Davidson.

Savezna vlada, u usporedbi s europskim zemljama, ima povijest sporog reagiranja na tehnologije koje napreduju brzo. Tehnološke tvrtke u SAD-u mogu prikupljati i dijeliti korisničke podatke bez federalnih ograničenja, što je brokerima podataka (tvrtkama koje kupuju i prodaju korisničke podatke) omogućilo napredak. Potrošačima je u međuvremenu otežalno čuvanje privatnih podataka koji dijele s tehnološkim tvrtkama izvan ruku trećih strana ili, primjerice, policije.

Chatbotovi i drugi alati umjetne inteligencije dosad su se razvijali i javno objavljivali bez ikakvih saveznih pravila ili regulatornih okvira. To je omogućilo brzo usvajanje i širenje alata poput ChatGPT-a u različitim industrijama usprkos zabrinutosti oko privatnosti, dezinformacija i nedostatka transparentnosti o načinu na koji su chatbotovi trenirani.

Europski regulatori predložili su pravni okvir koji bi sustave umjetne inteligencije kategorizirao prema riziku: neprihvatljivi rizik, visoki rizik, ograničeni rizik i minimalni rizik. Usvajanje Zakona o umjetnoj inteligenciji iz 2021. pozicioniralo bi EU kao globalnog predvodnika u reguliranju umjetne inteligencije. Zakon se trenutno susreće s otporom tvrtki koje su ulagale u rastuću industriju chatbota.

Microsoft je, primjerice, izjavio da se chatbotovi, budući da imaju više od jedne svrhe te se koriste za aktivnosti niskog rizika, ne mogu lako kategorizirati iako mogu i jesu obavljali aktivnosti koje se smatraju 'visokorizičnim' - poput širenja dezinformacija. Davidson je rekao da je to razlog zašto vlada traži mišljenje javnosti kako bi odredila kako bi odgovoran regulatorni okvir AI trebao izgledati.

'Dobre i pažljivo implementirane zaštitne mjere zapravo mogu promicati inovacije', rekao je. 'One ljudima daju do znanja kako izgleda dobra inovacija i osiguravaju sigurne prostore za inovacije dok se bave vrlo konkretnim zabrinutostima o štetnim posljedicama'.