Pokaže li se kako su u IBM-u u pravu, za tek koju godinu bit ćemo svjedocima velikog napretka umjetne inteligencije, ultramoćnih teleskopa, pametnih senzora i medicinskih uređaja koji će donijeti blagodati na područja u rasponu od zdravstvene skrbi i zaštite okoliša do boljeg razumijevanja planeta na kojem živimo i svemira.

Sva predviđanja temelje se na sadašnjoj tehnologiji i istraživanjima. Pogledajmo, dakle, čemu se možemo nadati u 2022. godini.

1) Umjetna inteligencija procjenjivat će naše mentalno zdravlje temeljem - govora

Možete puno reći o osobi temeljem načina na koji govori - je li joj dosadno, je li zbunjena, odvlači li joj nešto pozornost, osjeća li se loše...

Ljude je evolucija opremila za prepoznavanje tih sitnih znakova. No, brz napredak računalne obrade znači kako bi analiza govora mogla uskoro postati puno vrijednijim izvorom informacija. Za pet godina, tvrde u IBM-u, ono što govorimo i pišemo bit će korišteno kao indikatori našeg mentalnog zdravlja i fizičkog blagostanja. Tako ćemo, recimo, ranije otkrivati bolesti poput Parkinsonove, i to uz pomoć pametnog telefona te izračuna koje će umjetna inteligencija obavljati u računalnom oblaku. Što ih brže otkrijemo, to su veći izgledi za uspješno liječenje.

Eksperimentalni sustavi tog tipa već su se počeli pojavljivati. Prošle je godine tim s University of Southern California izradio računalni program koji je mogao otkriti odstupanja od nomalnih govornih obrazaca i prepoznati znakove depresije.

2) Umjetna inteligencija donijet će nam supervid i moćne nove uređaje

Naše su oči i ovako fantastičan primjerak biološke opreme. No, ako je vjerovati IBM-u, sićušne moćne kamere u kombinaciji s brzom obradom podataka u u umjetnoj inteligenciji omogućit će nam vid o kakvom smo dosad mogli samo sanjati.

Uz vidljivo svjetlo tim ćemo uređajima - dovoljno malima da nam stanu u džep ili da ih prikačimo na naočale - moći ćemo opažati mikrovalove, radio valove i infracrvene slike. Pomoću njih moći ćemo odmah ustanoviti je li hranu pred nama sigurno pojesti, a samovozeće automobile bi mogli omogućiti da bolje 'vide' pri magli ili jakoj kiši.

Prvi uređaji ovog tipa već su tu. Jedan od njih su sunčane naočale EnChroma, pomoću kojih daltonisti mogu vidjeti boje prvi put u životu. Zasad su skupe i u eksperimentalnoj fazi, ali do 2022. bi trebale biti sveprisutne.

3) Makroskopi će nam pomoći u boljem razumijevanju Zemlje

Google Earth tek je početak, uvjereni su u IBM-u. Makroskopski sustavi povezivat će sve složene podatke vezane uz matični nam planet kako bi ih mogli analizirati na raznorazne naine. Ne samo što će nam donijeti više podataka sa satelita, pametnih senzora i meteoroloških postaja, već će ponuditi i puno bolje načine kako ih organizirati i sortirati.

Osim Zemlje, mogli bi biti korišteni za analizu podataka koje prikupe bilo koje vrste pametnih uređaja, uključujući primjerice žarulje i hladnjake, kako bi se proučavalo i predviđalo sve i svašta, od klimatskih promjena do boljih načina distribucije hrane.

4) Laboratoriji na čipu donijet će revoluciju u medicinu

Kako se računalna tehnologija smanjuje i postaje sve moćnijom, tako bi i dobrobiti koje nam donosi na području medicine mogle postati ogromnima. Za pet godina točna i precizna dijagnoza, obavljena kod kuće za malu naknadu, mogla bi postati stvarnost, prognoziraju u IBM-u.

Novi medicinski laboratoriji na čipovima služit će kao nanotehnološki zdravstveni detektivi, koji će tragati za nama nevidljim tragovima bolesti u našim tjelesnim tekućinama i odmah nas upozoriti zaključe li kako trebamo posjetiti liječnika.

Pametna narukvica koja prati vaše obrasce spavanja i fitnes mogla bi slati podatke sustavu umjetne inteligencije u računalnom oblaku te vam isporučiti detaljne savjete kako poboljšati zdravlje, kao i upozoriti obiteljskog liječnika ako otkrije nešto sumnjivo.

5) Pametni senzori otkrivat će zagađenje okoliša brže no ikad

U IBM-u predviđaju kako će kombinacija pametnog hardvera i analitike koju će ponuditi umjetna inteligencija omogućiti otkrivanje zagađenja gotovo čim nastane. Pametni senzori u tlu ili ugrađeni u bespilotne letjelice mogli bi otkrivati štetne tvari i emisije u stvarnom vremenu, bez potrebe za povratkom s uzorcima u laboratorij.

Tako bi, primjerice, mogli otkrivati curi li negdje plin poput metana, nevidljiv ljudskom oku, za koji se procjenjuje kako nakon ugljik-dioksida najviše doprinosi globalnom zatopljenju. Brže otkrivanje omogućit će bržu akciju kako bi se spriječilo širenje i smanjile štete.

Više: Science Alert