Kako stoji hrvatski ICT sektor? Koliko poslova se otvara, raste li izvoz i, najbitnije od svega, koja je uloga države u poboljšanju tog sektora?

Na ova pitanja, i još mnoga druga, u srijedu su odgovorili Boris Drilo, član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO), i Hrvoje Balen dopredsjednik HUP-ICT Udruge. Zajedno sa drugim članovima Hrvatske udruge poslodavaca  predstavili su rezultate analize ICT sektora u Hrvatskoj.

Postoji potencijal

Analizu je izradila tvrtka Bisnode, a provedena je u razdoblju od 2008. i 2016. godine. Razlog tome je gospodarska kriza, a ovaj period uzima u obzir razdoblje prije krize, tijekom i poslije krize.

'Smatramo da bi trebalo napraviti reviziju industrijske strategije i Strategije pametnih specijalizacija. U periodu koji smo promatrali od 2008. do 2016. – ICT sektor je generirao 6.000 novih radnih mjesta te 42 milijardi kuna izvoza i stvorio 66 milijardi kuna dodatne vrijednosti za državu, ovo su značajne brojke', izjavio je Hrvoje Balen.

Rezultati ove analize pokazuju da ICT sektor ima pozitivnu i svijetlu budućnost, no ne onoliku kolika bi mogla biti da se država probudi. 'ICT ima potencijal i ICT će se i dalje nastaviti razvijati, ali bez pomoći države nećemo proizvesti one realne efekte koje možemo proizvesti' objasnio je Boris Drilo te dodao kako bi se slika trebala poboljšati u periodu političke stabilnosti.

Traženi izvan granica

Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna. Iz rezultata analize vidi se da rast sektora najvećim djelom dolazi iz izvoznih aktivnosti što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi svoje kupce izvan naših granica. Razina prihoda u RH je ostala nepromijenjena, što znači da se procesi digitalizacije ne ubrzavaju već stagniraju  - što svakako nije pozitivan pokazatelj.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 19 posto i dosegli su 6 milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za skromnih 3,2 posto,ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivno.

Razina ulaganja u 2016. godini je bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što  je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije.

Usluge se bolje naplaćuju vani

U prošloj godini stvoreno je 1.300 novih radnih mjesta, od ukupno oko 33.000 zaposlenih u ICT sektoru. Telekomunikacije kao sektor doživjele su velike udare, ukinut je roaming i sve je veća konkurencija, ali se unatoč tome na segmentu telekomunikacija također događaju pozitivni pomaci i raste prihod.

Što se tiče segmenta ICT proizvodnje, ostvareni su značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, a broj zaposlenih i tu raste te je izvoz je dosegao više 60 posto ukupnih prihoda u tom specifičnom dijelu ICT sektora.

U segmentu softvera i usluga ostvareno je preko 8 milijardi kuna ukupnog prihoda, izvoz raste strelovito, čak 31 posto ukupnog prihoda se ostvaruje na izvoznim tržištima. Izvoz po zaposlenom također raste, što znači da se usluge mogu bolje naplatiti vani nego kod nas. Računalno programiranje je segment koji je iznimno ovisan o ljudskom kapitalu te rast tog sektora direktno ovisi o raspoloživom broju ljudi.

'Što se tiče simulacija rasta, projekcije su da bi se do 2025. godine moglo napraviti puno, ako se nastave trendovi i stope rasta kakve su sada. 'Mogli bismo do 2025. godine doći do novih 10.000 radnih mjesta programera, samo u podsektoru računalnog programiranja', zaključuje Balen