Na današnji dan rođen je John Cocke, američki matematičar i računalni znanstvenik koji je doktorirao matematiku na Sveučilištu Duke i zaposlio se u IBM-u gdje je proveo cijeli radni vijek
Tim inženjera predvođen protagonistom priče 1974. godine započeo je projekt IBM-ovog mikroprocesora za telefonske centrale koji je trebao podržavati 300 poziva u sekundi. Budući da se svakim pozivom izvršavalo 20 000 naredbi, takav procesor zahtijevao je puno veću brzinu od ondašnjih 3 milijuna naredbi u sekundi (MIPS) koju je omogućavala arhitektura sa složenim skupom instrukcija (Complex Instruction Set Computer – CISC). U toj je arhitekturi definiran velik skup složenih naredbi što je omogućavalo pisanje programa s manje linija koda, ali su se određene naredbe izvršavale tijekom nekoliko iteracija što je znatno usporavalo izvođenje programa.
Kako bi ispunio postavljeni zahtjev, Cocke je sa svojim timom osmislio manji skup jednostavnijih naredbi pomoću kojih su se mogli rješavati kompleksniji zadaci. Naredbe kao što su zbrajanje, oduzimanje, preskok i spremanje potom su fizički ugrađene u mikroprocesor, čime je ubrzano njihovo izvođenje, ali i izvođenje složenijih funkcija (kombinacijom jednostavnijih) i to za nekoliko puta. Uz novi dizajn, ekipa s IBM-a razvila je i optimizirani prevoditelj (eng. compiler) koji je naredbe programa napisane na jeziku razumljivom čovjeku prevodio u naredbe razumljive stroju. Ovakav pristup računalnoj arhitekturi s reduciranim skupom instrukcija poznat je pod akronimom RISC od engleskog ‘Reduced Instruction Set Computer’, a prvi mikroprocesor temeljen na tom dizajnu je IBM 801, čija je prva implementacija dosegla brzinu od 15 MIPS-a.
Mikroprocesori na bazi RISC arhitekture danas dominiraju tržištem. Svoju primjenu nalaze u uređajima poput mobilnih telefona i igraćih konzola, a pogone i trenutno najsnažnije superračunalo Fugaku koje postiže brzinu od 415 kvadrilijuna MIPS-a. Za svoj rad John Cocke nagrađen je prestižnom Turingovom nagradom za izniman doprinos računalnoj znanosti.
Tko opisuje i ilustrira poznate događaje iz svijeta znanosti?
U knjizi 'Split za početnike' peškarija je okarakterizirana, osim kao tržnica robom s okusom soli, kao važan punkt društvenog života. U Institutu za promociju znanosti ona ima ulogu punkta znanstvenog života na kojem ljubitelji znanosti mogu pronaći odabrane događaje iz tog svijeta.
Jednom tjedno na tportalu donosimo događaje koje bira i opisuje Dominik Žanić, istraživač i doktorand s FER-a te dugogodišnji volonter KSET-a, u kojem je bio voditelj Planinarske sekcije i član PR tima, a danas je počasni član. Žanić, koji znanstveno djeluje u području aktivnih radiofrekvencijskih sklopova, dvaput tjedno odabrane vijesti jednostavnim jezikom približava zainteresiranoj publici, a svaki tekst prati detaljno razrađena grafika.
Za osmišljavanje i crtanje grafika zaslužna je Lara Vrabac, studentica FER-a koja istražuje magnetska polja zavojnica i prilagođavanje antena pomoću aktivnih elemenata. Vrabac se bavi kalistenikom i proučava tehnike crtanja, što joj pomaže u kreiranju raznih umjetničkih ilustracija od kojih su znanstveno najatraktivnije one koje stoje uz tekstove naše peškarije.
Točku na 'i' svakog teksta stavlja Ivana Žeger, asistentica i doktorandica s FER-a na kojem se bavi obradom signala i primjenom umjetne inteligencije u komunikacijskim sustavima. Žeger, koju očaravaju strani jezici, metal glazba i metafizika postojanja, hladnim tekstovima punim znanstvenih činjenica dodaje sebi svojstvenu toplinu.
