Ostane li ruska raketa Sojuz prizemljena i nakon sredine studenoga, neće se moći lansirati nova posada prije nego što sadašnji stanovnici ISS-a budu morali otići.

Ruski opskrbni brod Progres sa 2,9 tona opreme za ISS uništen je za vrijeme polijetanja prošloga tjedna, a riječ je o letjelici sličnoj onoj koja se u ruskom svemirskom programu upotrebljava za lansiranje astronauta.

Tri od šest astronauta ISS-a u međuvremenu će ostati u orbiti najmanje dodatnih tjedan dana. Oni su se trebali vratiti na Zemlju 8. rujna, a lansiranje nove posade krajem rujna također je odgođeno.

Otkad su Sjedinjene Države završile svoj program 'space shuttle', ruske rakete su jedini način transporta do ISS-a. NASA je zabrinuta da ruski znanstvenici možda neće riješiti problem s ruskom raketom prije nego bude vrijeme za slanje nove skupine astronauta na postaju.

Rusi su planirali lansirati ti nova člana posade - Antona Škaplerova, Anatolija Ivanišina i NASA-inog inženjera leta Dana Burbanka, na palubi Sojuza TMA-22, 22. rujna kako bi posada ISS-a opet imala šest članova. Još jedno lansiranje Progresa bez posade zakazano je za 26. listopada.

Lansiranje Škaplerova, Ivanišina i Burbanka bit će odgođeno dok ruski inženjeri utvrde razloge pada Progresa. Ako bude moguće, ruski planeri željeli bi lansirati dva planirana Sojuza bez posade prije lansiranja misije s posadom, kako bi bili sigurni u ispravnost letjelice.

Trenutno su dvije letjelice Sojuz pričvršćene uz svemirsku postaju. Jedna od njih trebala je vratiti tri astronauta u rujnu, a druga prevesti ostala tri u studenome. Letjelice se moraju vratiti jer su dizajnirane tako da mogu provesti samo 200 dana u svemiru.

Ne budu li problemi s ruskom raketom riješeni na vrijeme kako bi se letovi s posadom nastavili do sredine rujna, menadžeri ISS-a mogli bi biti prisiljeni privremeno ostaviti veliki kompleks vrijedan 100 milijardi dolara bez astronauta.

Iako se svemirskom postajom može upravljati sa Zemlje ako je bez posade, inženjeri se nadaju da do toga neće doći jer prijetnja kvarova može zahtijevati ljudsku intervenciju.

Menadžer programa NASA-e Mike Suffredini rekao je novinarima u ponedjeljak da se ISS-om može upravljati sa Zemlje, ali da to nije poželjna situacija te da je, uz pretpostavku da svi sustavi zadrže operativnost, moguće upravljati postajom sa Zemlje i ostati u orbiti na neodređeno vrijeme.

Gubitak opreme u padu Progresa neće imati značajan utjecaj na rad postaje zahvaljujući srpanjskom letu raketoplana Atlantis i ranije bespilotne opskrbe ISS-a. Postaja ima dovoljno zaliha za rad do sljedećeg ljeta, bez ikakvih dodatnih lansiranja s posadom ili bez posade.

Znanstveni portal Space.com izvješćuje da let orbitalne postaje bez posade ne bi bio presedan, niti bi to bila katastrofa. ISS je letio sam godine 2001.