Brtonigla je nedavno ugostila poznatog istarskog astronoma, futurologa i ekologa Korada Korlevića, koji je održao predavanje pod nazivom 'Klimatske promjene i lokalni ekološki problemi'. Korlević je na sebi svojstven način progovorio o aktualnim izazovima u zaštiti okoliša, svjetlosnom zagađenju i utjecaju klimatskih promjena na našu svakodnevicu, uz naglasak na buduće ekološke izazove
Kako je objasnio Korlević, iako ga mnogi poznaju po radu u astronomiji, značajan dio njegova angažmana u Zvjezdarnici Višnjan posvećen je ekologiji. Zvjezdarnica je dio međunarodne mreže za upozoravanje na globalne opasnosti od asteroida (International Asteroid Warning Network - IAWN), no osim rada na otkrivanju takvih opasnih asteroida, Korlević i njegov tim značajan dio vremena posvećuju edukaciji i projektima očuvanja okoliša, prenosi Glas Istre.
Korlević je istaknuo da svjetlosno zagađenje predstavlja veliki problem za promatranje noćnog neba. Velika 'svjetlosna kupola' koju proizvode gradovi poput Trsta i Kopra ometa promatranje neba, dok nepravilna i prekomjerna rasvjeta, poput one na čvorištu Istarskog ipsilona, stvara nepotreban ekološki pritisak, kaže Korlević. 'Posljedice ovakvog rasipanja svjetla nisu samo astronomske: povećana noćna rasvjeta narušava prirodne ritmove kukaca i ptica, pa i samih ljudi', kaže Korlević.
'Kad bi se javna rasvjeta palila pomoću senzora pokreta, mogli bismo smanjiti svjetlosno zagađenje i očuvati prirodni ritam', istaknuo je Korlević, dodajući da bi racionalnije korištenje rasvjete značajno smanjilo ekološki otisak.
Globalne prijetnje, podjela društva i prilagodba klimatskim promjenama
U svojoj analizi, Korlević je naveo ključne prijetnje za budućnost čovječanstva: klimatske promjene, rast razine ugljičnog dioksida i sveprisutne promjene u prirodnom okruženju. Prema njegovim riječima, klimatske promjene nisu novost, već prirodni ciklus koji traje tisućama godina. Zbog povećanja količine ugljičnog dioksida, temperatura će sigurno rasti za oko dva stupnja do kraja stoljeća, što će neminovno promijeniti prirodne uvjete i životne navike u Istri i šire.
U tom kontekstu, predviđa da će Istra u budućnosti imati suptropsku klimu, što će dovesti do većih ekoloških prilagodbi, primjerice u poljoprivredi i ribarstvu. 'Buduće generacije možda će uzgajati banane', rekao je Korlević, objašnjavajući kako će klimatske promjene promijeniti lokalni ekosustav.
Na kraju predavanja, Korlević je upozorio na moguću podjelu društva na one koji su se prilagodili promjenama i na one koji će, bez potrebnih znanja i vještina, ostati samo pasivni potrošači. Naglasio je važnost edukacije i praćenja informacija kako bismo se što uspješnije prilagodili izazovima koji dolaze.
'Svi ćemo biti suočeni s promjenama, a kako ćemo ih doživjeti ovisi o našoj spremnosti na prilagodbu', zaključio je Korlević.
