utrka se zahuktava

Japanci u svemir šalju 'jeftine' rakete, a ovo su planovi koje imaju s njima

07.05.2019 u 11:28

Bionic
Reading

Otprilike tonu teška MOMO raketa visoka je deset metara i ima promjer 50 centimetara. Do granica svemira može ponijeti 20 kilograma tereta, a njena je izrada u konačnici stajala 50 milijuna jena. Sljedeći je korak izrada još veće rakete koja će u orbitu slati male satelite

'Došli smo do nove faze u osvajanju svemirskih prostranstava', rekao je Takahiro Inagawa, predsjednik kompanije Interstellar Technologies, čija je raketa MOMO iz trećeg pokušaja napokon dohvatila granice vanjskog svemira.

Naime, japanska tvrtka Interstellar Technology uspješno je u svemir lansirala prvu privatnu malu raketu. Deset metara dugačka i pola metra široka raketa MOMO-3 lansirana je u subotu sa sjevernog japanskog otoka Hokkaida. Laniranje je prethodno bilo odgođeno zbog tehničkih problema, a investitori su nakon dva propala pokušaja lansiranja 2017. i 2018. htjeli izbjeći i treći uzastopni neuspjeh

Od hobija do svemirske kompanije

Interstellar Technologies je japanska NewSpace tvrtka koja je nastala iz hobističke grupe zanesenjaka koji su se još 1997. okupili oko ideje izrade prve privatne japanske rakete. Kao kompanija, Interstellar Technologies djeluje od 2005. Njihov je cilj jasan, ali ne i lako ostvariv: razviti dovoljno moćnu raketu kojom će u orbitu oko Zemlje slati male satelite i pritom smanjiti troškove pristupa svemiru.

Interstellar Technology
  • Interstellar Technology
  • Interstellar Technology
  • Interstellar Technology
  • Interstellar Technology
  • Interstellar Technology
    +2
Interstellar Technology Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Prvi pokušaj iz ljeta 2017. neslavno je propao. Kontakt s raketom MOMO-1 izgubljen je 66 sekundi nakon lansiranja pa se motor automatski ugasio. U međuvremenu, raketa je bila dosegnula visinu od 20 km. Bio je to prvi pokušaj japanskih privatnika da se uključe u svemirsku utrku, koji je financijere stajao oko 50 milijuna jena, odnosno oko tri milijuna kuna.

U ožujku 2018. ekipa iz Interstellara povezala se s kompanijama Nippon Travel Agency i Space Development Corp, a u svibnju prošle godine Kushiro Manufacturing financirao je njihov projekt s 19,8 milijuna jena (malo više od milijun kuna). Već sljedeći mjesec s Taikija na japanskom otoku Hokkaido lansirana je raketa MOMO-2. Samo četiri sekunde kasnije i ona se uz veliku eksploziju srušila na zemlju.

Uspješno lansiranje iz trećeg pokušaja

Nepunih godinu dana kasnije, 4. svibnja 2018., s istog je mjesta ispaljena i treća raketa. Lansiranje je ovaj put bilo uspješno i MOMO-3 je dosegao ​​113,4 km apogeja i tako postao prva komercijalno razvijena japanska raketa do takozvane Karamanove linije, odnosno granice iza koje prestaje Zemljina atmosfera i počinje vanjski svemir.

MOMO-3 uspješno je dohvatio granice vanjskog svemira i aterirao u vode Tihog oceana Izvor: Društvene mreže / Autor: Interstellar Technologies Inc.

Raketa je nastavila letjeti još desetak sekundi, nakon čega je počela ponirati prema Zemlji. Na kraju je na kontroliran i siguran način aterirala u vode Pacifika, pedesetak kilometara daleko od lansirne rampe na Hokkaidu.

Otprilike tonu teška MOMO raketa visoka je deset metara i ima promjer 50 cm. Do granica svemira može ponijeti 20 kilograma tereta, a njena je izrada u konačnici stajala 50 milijuna jena.

Očekuju ubrzani razvoj satelitskih startupova

'Očekujem da će znimanje za naše rakete rasti, čim ih počnemo komercijalno koristiti', nada se Takafumi Horie, japanski poduzetnik i jedan od ulagača u Interstellar Technologies.

'Jeftina japanska raketa trebala bi omogućiti ubrzani razvoj satelitskih startupova', uvjeren je Hidetaka Aoki iz tokijskog Global Brain Investment Funda, zadužen za ulaganje u svemirske projekte.

Nakon ovog uspješnog eksperimenta Japanci se ubrzano okreću novim planovima. Sljedeće godine trebala bi u svemir krenuti i veća orbitalna raketa ZERO, dometa 500 kilometara, koja bi mogla ponijeti stotinjak kilograma tereta. Ona bi, planiraju njeni graditelji, u orbitu trebala poslati saatelite koji će kružiti oko Zemlje. I sve to za manje novca no što takvi projekti sada koštaju.