Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku, prednosti Lijepe Naše vidi u lokaciji, makroekonomskim trendovima i slobodnom pristupu tržištu EU, nedostatke uočava u nedovoljno fleksibilnom tržištu rada, velikoj zaduženosti hrvatskog gospodarstva i ponajprije u slaboj inovativnosti te u  kvaliteti radne snage.   

EBRD je jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s više od 3,6 milijardi eura investicija u 195 projekta od 1994. godine. Prema njihovom mišljenju, najveće prepreke ulaganjima su administracija i pravni okvir; plitko tržište kapitala i produktivnost rada niža nego u zemljama EU 28. Veća je samo u IT industriji, financijama i poljoprivredi. 

U Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017. Hrvatska zauzima 74. mjesto od ukupno 138 sudionika ankete, a nepovoljan rang u kategoriji Inovacije najviše je posljedica manje razvijene infrastrukture za inovacije i nedostatka suradnje industrije i obrazovnih institucija u istraživanju i razvoju.

Imovina hrvatskih državnih kompanija doseže oko 80 posto BDP-a. No, unatoč visokoj vrijednosti imovine državnih poduzeća, prihodi državnih kompanija iznose samo 15 posto BDP-a, ispod razine usporedivih država. 

Također, visok iznos nenaplativih zajmova i visoka zaduženost povećavaju premiju rizika te smanjuju broj kreditno sposobnih kompanija. Oko 17 tisuća kompanija i dalje potpada pod kategoriju prezaduženih. Dug prezaduženih kompanija je visoko koncentriran – na 2,8 posto prezaduženih kompanija (otprilike njih 200) otpada 60 posto ukupnog duga.

Zašto javna uprava treba revoluciju?

Otvarajući konferenciju, koja je okupila gotovo petsto sudionika, predsjednik Uprave King ICT-a Plamenko Barišić rekao je kako je ta tvrtka ostvarila 630 milijuna kuna konsolidiranih prihoda u 2016. godini te zaposlila više od sto novih djelatnika. 

Barišić je istaknuo hrvatsku izrazito slabu poziciju u Europskoj uniji po ulaganjima u inovacije i istraživanje: ulažemo tek 0,85 posto BDP-a.

Povlačenje novca iz europskih fondova smatra jednim od prioriteta, no najveći problem vidi u nedovoljnom broju talentiranih stručnjaka. 'Ne možemo ih spriječiti da odlaze, ali stvarajmo uvjete da se nakon nekoliko godina iskustava u inozemstvu zažele vratiti', apelirao je Barišić. 

Govoreći o Akcijskom planu vrijednom 880 milijuna kuna, namijenjenom poboljšanju javne uprave, državni tajnik u Ministarstvu uprave Mihovil Škarica rekao je kako javnoj upravi od digitalizacije, inovacije i revolucije najviše treba upravo to zadnje. 

Kad bi svi bili kao projekt ulaska u Schengenski prostor...

Digitalizacija ima svoj smisao kada su osložene sve kockice, sve organizacijske pretpostavke i procesi, svi ljudi i njihove kompetencije, pojasnio je dodavši kako je reforma javne uprave u servis građanima i poduzetnicima ogroman projekt koji nema baš nikakve  političke konotacije jer je potreban svima. 

Najavio je projekt e-poslovanje u sklopu kojeg će procesi i postupci s kojima poduzetnici susreću biti digitalizirani. 

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić prezentirao je jedan od prvih velikih hrvatskih projekata koji je zadobio povjerenje Europske komisije, ukupno težak 225 milijuna eura. 

Tijekom prošle godine Zračna luka Dubrovnik ostvarila je 294 milijuna kuna prihoda i 85 milijuna kuna dobiti, zabilježila promet dva milijuna putnika i suradnju s 55 avioprijevoznika... Proširenje i modernizacija dubrovačkog aerodroma donijet će koristi svima na hrvatskom jugu, a u tom su projektu svoje mjesto našli mnogi hrvatski izvođači, uvjeren je Tolić. 

Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor projekt je u kojem je većina zadataka obavljena i u kojem je iskorišteno 116,7 milijuna eura, odnosno 97 posto predviđenih sredstava, što nas svrstava na peto mjesto među državama jugoistočne Europe po iskorištenosti Schengenskih instrumenata, rekao je pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić. 

Od medvjedića do ozbiljnog poslovanja

Josipa Majić ispričala je kako su dvije studentice bez kapitala, infrastrukture i znanja o biznisu u nekoliko godina inovacijama, uvažavanjem potreba klijenata i učenjem, stvorile tvrtku koja surađuje s najvećim korporacijama i organizacijama, ima portfelj patenata i sve čvršće gospodari  svojom tržišnom nišom – biometrijskim signalima. 

Danas su nekadašnje cure s medvjedićem, Teddy the Guardianom koji djeci mjeri temperaturu, ozbiljne poduzetnice povezane s odjelima istraživanja i razvoja u velikim tvrtkama i sjedištem u Londonu. 

Tijekom konferencije u Demo sobi je predstavljen niz rješenja, inovacija i sustava koji štite, nadziru, analiziraju i povezuju različite procese, dok su tijekom niza radionica sudionici konferencije Dan otvorenih integracija imali priliku iz prve ruke upoznati se s pojedinim rješenjima i tehnologijama.