Ovi uređaji nude jeftino i prikladno igrače iskustvo ogromnom broju novih korisnika koji nužno ne žele platiti desetine dolara za igru te sjediti pred televizorom i satima je igrati.

'Zašto bih želio još jednu bučnu crnu kutiju pod TV-om kada telefon ili tablet koji posjedujem može učiniti gotovo sve što i konzola? Za nekoliko godina ta će konzola biti zastarjela u usporedbi s mojim drugim uređajima. Istovremeno se moj odnos s TV-om mijenja.

On više nije glavni zaslon, to je samo zajednički ekran, mjesto gdje konzumiram sadržaj s ostalim članovima kućanstva. Moj primarni zaslon je tablet ili mobitel, pa gdje se tu uklapa konzola?' za Guardian kaže analitičar tržišta igara Oscar Clark

Maloprodaja igara pada u cijelom svijetu. U SAD-u je, prema procjeni tržišnih analitičara NPD grupe, fizička prodaja igara pala za 22 posto u 2012., a u Velikoj Britaniji tržišni pad iznosi 17 posto. Potražnja za uređajima također pada, prodaja igraćih konzola pala je 37 posto u 2012. godini.

Analiza NPD grupe pokazuje da ni novi uređaji poput Nintenda Wii U i ručne PlayStation Vite zasad ne prolaze najbolje na tržištu.

Naravno, pad je prirodan na kraju svakog ciklusa pa ni konzole tu nisu izuzetak, razlog leži i u zasićenju tržišta (prodaja se mjeri u stotinama milijuna uređaja) ali ovaj put bi tržišna letargija mogla skupo koštati Sony, Nintendo i Microsoft, jer su se na horizontu pojavili novi izazivači.

Američka programerska kuća Valve, koja je razvila i Steam, platformu za online distribuciju igara, planira lansirati vlastitu konzolu, Steam Box, jeftini, maleni PC koji se priključuje na TV i omogućava skidanje putem interneta i igranje stotina igara.

Ove ćemo godine također vidjeti lansiranje barem dvije nove konzole čija će cijena biti ispod granice od 100 dolara (oko 600 kuna). Obje konzole su Kickstarterovi projekti, OUYA koja je uspješno financirana s preko 8,5 milijuna dolara (nešto više od 50 milijuna kuna) te GameStick financiran sa 650 tisuća dolara (oko 3,8 milijuna kuna).

Oba su uređaja potpuno otvorene platforme, bazirane na Android OS-u, a značajno je da svatko može raditi igre za njih bez odobrenja i plaćanja naknada proizvođaču hardvera, što će nesumnjivo privući mnogo programera.

Ne smiju se zaboraviti ni dva velika igrača, Apple i Google, koji imaju online trgovine aplikacijama i TV servise. Za Apple se šuška da radi na novoj verziji svog Apple TV set-top boxa ili čak namjenskom Appleovom televizijskom uređaju, koji će nuditi pristup tisućama jeftinih igara kroz App Store, bez potrebe za posebnom konzolom.

No možda nije sve tako crno za Sony i Microsoft i sigurno drže pokojeg asa u rukavu. Obje tvrtke rade na stvaranju više platformskog ekosustava: postoji velika vjerojatnost da će se PlayStation 4 integrirati s mobitelima Sony Xperia i ručnim konzolama Vita, a novi Xbox će nesumnjivo biti kompatibilan s računalima i mobitelima na Windowsima 8.

Prošle je godine Sony potrošio 380 milijuna USD (oko 2,2 milijuna kuna) na kalifornijsku tvrtku Gaikai, koja je razvila tehnologiju koja omogućuje korisnicima igranje igara u oblaku, a i Microsoft je dao naslutiti da će novi Xbox podržati igre bazirane na oblaku dopuštajući igračima strimanje ili preuzimanje novih naslova uz mjesečnu pretplatu.

U SAD-u se Microsoft poigravao sa subvencioniranjem cijena, pa su tako kupci dobili Xbox 360 za nižu cijenu, naravno ako su potpisali ugovor na dvije godine pretplate na online gaming. Taj bi model mogao biti korišten da se smanji početni izdatak za konzole sljedeće generacije.

Ono što se isto tako ne smije izgubiti iz vida i što možda neki analitičari ne uzimaju u obzir je velika i snažna igračka zajednica, koja se ne zadovoljava malenim zaslonima mobilnih uređaja i vrlo ograničenim izborom igraćih kontrolera.

Zasloni pametnih telefona se teško mogu mjeriti sa zaslonom i surround zvukom HD TV-a i teško je dobiti onaj pravi osjećaj uranjanja u akciju koju većina hard-core igrača ipak traži i to je sigurno nešto čega se ozbiljna igračka publika neće baš tako rado odreći.