Zapisi iz vremena Francuske revolucije bilježe da su svjedoci giljotiniranja često znali vidjeti kako oči na odrubljenim glavama i dalje trepću, a usnice podrhtavaju
Okupljene mase logično su se pitale: jesu li pogubljeni još uvijek svjesni dok krvnici pokazuju njihove glave?
Tim nizozemskih znanstvenika nedavno je proveo etički eksperiment u kojem je pokušao dobiti odgovor na ovu dilemu, ali i na pitanje: u kojem trenutku prestaje rad mozga i nastupa smrt?
Anton Coenen, Tineke van Rijn i njihovi kolege sa Sveučilišta Radboud Nijmegen vjeruju da su svojim istraživanjem uspjeli prilično precizno odrediti granicu između života i smrti. No s tim se ne slažu svi stručnjaci.
U svakom slučaju, njihovi rezultati predstavljaju važan korak u razumijevanju smrti mozga i procesa oživljavanja pacijenata.
Dekapitacija je najhumanija
Nizozemski je tim u eksperimentu u glave zdravih štakora usadio elektrode kako bi pratio aktivnosti mozga, a potom ih dekapitirao. Provođenje studije zatražilo je etičko povjerenstvo njihova sveučilišta kako bi otkrilo je li ova metoda ubijanja životinja humana. Štakorima se u laboratorijima za potrebe obdukcija često odrubljuju glave bez anestetika jer droge kontaminiraju uzorke tkiva. Coenenova ekipa pokušala je stoga otkriti koliko brzo štakori u takvim procesima gube svijest, odnosno koliko dugo pate.
Elektroencefalogram je pokazao da aktivnosti mozga počinju padati odmah nakon dekapitacije tako da već nakon četiri sekunde iznose oko 50 posto normalnih. Neka ranija istraživanja budnih i uspavanih štakora utvrdila su da su tako niske aktivnosti dobar indikator potpune nesvijesti.
U nizozemskoj studiji devet od 17 štakora bilo je potpuno svjesno, dok su ostali bili omamljeni. Prije dekapitacije njihove su se moždane aktivnosti značajno razlikovale, međutim nakon nje pad aktivnosti bio je jednak u obje skupine. Ovakav rezultat navodi na zaključak da je proces gubitka svijesti jednako brz u oba slučaja.
Coenen smatra da njihovo istraživanje jasno dokazuje da je odrubljivanje glave human način usmrćivanja čak i ako životinje nisu omamljene.
'U usporedbi s drugim metodama ubijanja, dekapitacija uzrokuje najmanju patnju', rekao je Coenen.
Prema nekim izvješćima iz revolucionarne Francuske, žrtve giljotiniranja bile su svjesne i 30-ak sekundi nakon pogubljenja. Kažnjenici su navodno namigivali krvnicima kako bi ih upozorili na svoje stanje.
'Mislim da su ti ljudi bili svjesni još samo nekoliko sekundi', rekao je neurolog Kevin Nelson s University of Kentucky u Lexingtonu. 'Klinički dokazi potvrđuju da ljudi potpuno gube svijest već 10 sekundi nakon prekida dotoka krvi u mozak.'
U kojem trenutku nastupa nepovratna smrt?
No nizozemski je tim u svojoj studiji otkrio još jednu važnu stvar. EEG koji je pratio mozgove štakora još nekoliko minuta nakon dekapitacije zabilježio je neobičan val električnih aktivnosti u njima u trajanju od 10 sekundi. Val se pojavio 50 sekundi nakon dekapitacije u skupini svjesnih štakora, odnosno 30 sekundi nakon usmrćenja kod omamljenih životinja.
Coenen smatra da bi ovaj val mogao predstavljati urušavanje električnog potencijala neurona. Zdrave živčane stanice u svojim vanjskim membranama održavaju slabi negativni naboj od 70 milivolta. To postižu ispumpavanjem pozitivnih iona iz stanica molekularnim pumpama. Kada neuroni šalju signale, voltaža privremeno pada, a unutrašnjost stanice postaje pozitivno nabijena. Ovaj signal putuje duž neurona i prenosi se živčanim putovima.
Coenen vjeruje da s gubitkom dotoka krvi pumpe ostaju bez energije te pozitivno nabijeni ioni kalcija nahrupe nazad u neurone i oštećuju ih. Ova depolarizacija mogla bi uzrokovati val zabilježen EEG-om koji bi, prema Coenenu, mogao biti konačni val smrti – trenutak nakon kojeg neuroni više ne mogu obnoviti svoje funkcije čak i ako se izvori energije obnove.
Sličan val registriran je 2009. i kod ljudi kojima su isključeni aparati za održavanje života. Lakhmir Chawla koji je vodio ovo istraživanje izjavio je tada da bi taj val možda mogao objasniti iskustva na granici smrti (NDE). Međutim, Nelson, koji i sam već godinama proučava NDE, smatra da val nema ništa s tim iskustvima. On ističe da se masovne depolarizacije neurona događaju i tijekom epileptičnih napada, a bolesnici se kasnije ničega ne sjećaju. 'Kada dođe do masovne depolarizacije neurona obustavlja se i organizirani prijenos signala koji je ključan za pamćenje', ističe Nelson.
On također smatra da značenje zabilježenog vala treba dodatno istražiti kako bi se precizno utvrdio trenutak u kojem nastupaju nepopravljiva oštećenja mozga i njegova konačna smrt. Naime, neka nova istraživanja pokazala su kako se s razvojem tehnologije ona sve više odgađa. U jednoj studiji provedenoj u svibnju 2010. jedna je svinja oživljena bez oštećenja mozga čak 15 minuta nakon prestanka rada srca!
