Na glazbenom tržištu se počelo događati ono što se već neko vrijeme događa na tržištu knjiga – glazba u digitalnom obliku prodaje se više od glazbe na CD-ovima. BPI (British Recorded Music Industry) prošli je tjedan objavio kako je u prvom kvartalu 2012. godine zarada od prodaje digitalne glazbe iznosila 55,5 posto od ukupne zarade diskografske industrije u Velikoj Britaniji, što je prvi put da je prodaja digitalne glazbe na Otoku premašila prodaju glazbe na CD-ovima. No, to je trend koji se prvi put značajno osjetio krajem 2011.

Industrijom digitalne glazbe smatra se kupovina albuma i singlica putem downloada, plaćeni subscriptionsi te korištenje raznih usluga poput Spotifyja, We7, eMusica i sličnih. Godine 2011, prodaja digitalne glazbe u svijetu prvi put je prešla prag od pedeset posto u odnosu na prodaju glazbe na CD-ovima. U 2011. udio prodaje digitalne glazbe na svjetskom tržištu iznosio je 50,3 posto, što je pokazalo da se navike korisnika u potpunosti mijenjaju kada je u pitanju slušanje glazbe. No, osim toga, to je i bio znak da je glazbena industrija daleko od propadanja o kojem se govori posljednjih nekoliko godina.

Već se neko vrijeme govori da su zbog ilegalnih skidanja s interneta MP3 formati najveća prijetnja glazbenoj industriji, no kako stvari sada stoje, mnogima u glazbenoj industriji omražene MP3-jevi mogli bi biti spas. Prema analizi Nielsena, prošle je godine prodano 1,27 milijardi digitalnih albuma i singlica, dok su albumi na CD-u zabilježili ogroman pad i prodali se u 228 milijuna primjeraka. Dok je prošle godine najveći hit bila Adele, čija je pjesma 'Rolling in the Deep' postala prva pjesma u povijesti koja je imala preko pet milijuna downloada, točnije 5,8 milijuna, 2012. će, barem što se tiče digitalne glazbe pripasti Lani del Rey. Njezin album 'Born to Die' tjedno se prodaje u 400 tisuća primjeraka, a samo u prva dva mjeseca 2012. prodan je u milijun i pol primjerka.

Glazbenoj industriji se tako događa ono što se prošle godine počelo događati i na tržištu knjiga kada je u Amazon prvi put zabilježio veću prodaju e-knjiga od klasičnih knjiga na papiru. Ovakav trend je prije svega rezultat vrlo lake dostupnosti glazbe i knjiga na internetu i sveopće mode kupovanja jednim klikom umjesto odlaska u trgovinu. Naravno, nije zanemariva ni cijena proizvoda u digitalnom obliku. Jedan album u prosjeku košta 130 kuna, dok se zahvaljujući downloadu ne mora ni kupiti cijeli album, već samo odabrane pjesme, koje u prosjeku koštaju od 99 centi do tri dolara, ovisno o izvođaču i pjesmi.

Ista je stvar i s e-knjigama. Dvostruko, pa čak i trostruko jeftinije nego u papirnatom izdanju, e-knjige su postale toliko popularne da su pisci u svijetu počeli samostalno objavljivati svoje romane u digitalnom formatu i na taj način zarađivati daleko više nego da su vezani uz neku izdavačku kuću. No, unatoč tomu što je tehnologija nevjerojatnom brzinom promijenila način na koji danas kupujemo i konzumiramo glazbu i knjigu, pravi rezultati digitalne revolucije u kulturnoj industriji će se, prema nekim analizama, najbolje pokazati do 2015. godine, koji će, ako gledamo sadašnje podatke, biti jako zadovoljavajući za glazbene i izdavačke kompanije.