Prema studijama koje su proveli stručnjaci iz Leatherhead Food Researcha i Sveučilišta u Chesteru u čak dva od tri slučaja zamrznuto voće i povrće - od cvjetače, preko mrkve do borovnice, sadrži više vitamina i antioksidansa kao što su vitamin C, polifenoli, antocijanini, lutein i beta karoten. Poznata je činjenica da ovi sastojci imaju pozitivno djelovanje u prevenciji raka te da su korisni za tijelo, mozak, kožu i oči.

Autori studije ističu da je zamrznuta hrana često kvalitetnija od svježe zato što svježa zapravo i nije tako svježa kao što se čini ili predstavlja. Naime, da bi hrana stigla na police trgovina često treba proći značajno više vremena nego da stigne do postrojenja za smrzavanje, a brojni važni nutrijenti su osjetljivi na temperaturu, svjetlost i druge okolišne uvjete pa prilično brzo propadaju (pogledajte grafikon iz 80-ih dolje desno).

Britanski su stručnjaci tako primjerice otkrili da zamrznuta cvjetača ima više razine vitamina C i luteina te čak četiri puta više beta karotena, dok svježa ima više antioksidansa polifenola.

Smrznute mrkve imaju tri puta više luteina, dvostruko beta karotena te nešto više vitamina C i polifenola.

Smrznute klice bogatije su praktički svim hranjivim sastojcima.

Istraživanja su bila neovisna iako ih je financirala udruga British Frozen Food Association.

Da su ovi rezultati realni potvrdila nam je naša nutricionistkinja Darija Vranešić Bender. Autorica dvaju hitova o hrani kaže da je svakako najbolje jesti voće i povrće koje je netom ubrano iz vrta. Međutim, ono koje nalazimo na policama supermarketa uglavnom nije naročito svježe niti je uvijek jednako zrelo.

'Ova studija nije nešto novo. Takva istraživanja rađena su još 70-ih i 80-ih godina. To je nešto što nutricionisti znaju, temeljna stvar koju više ne treba dokazivati. No neinformiranim građanima treba je ponavljati', rekla je za tportal.

Prema Vranešić Bender u britanskim je studijama novo to što su ispitane razine luteina i polifenola koje je prilično skupo istraživati pa je zato bilo potrebno financiranje British Frozen Food Associationa.

Kaže da bi ove činjenice u manjim mjestima i na selima zvučale kao hereza jer je ondje lako doći do uistinu svježe hrane. No u Zagrebu i drugim većim gradovima nije.

'Kada nekome kažete da je smrznuto bolje nego svježe ljudi misle da govorite o hrani iz vrta. Mi živimo u gradovima u kojima je svježa hrana teško dostupna. Primjerice, bundeve su nam dostupne, a one mogu i stajati. Međutim, kada pogledate tikvice već na prvi pogled možete vidjeti jesu li stajale. Ako jesu, onda nisu kvalitetne ni okusom niti bojom. Osim toga ljudi često brkaju brzo industrijsko i kućno smrzavanje. Brza metoda stvara sitne kristale koji ne razaraju strukturu stanica pa membrane ostaju cjelovite tako da iz ploda ništa ne bježi', rekla je.

Vranešić Bender kaže da najbrže propadaju vitamini C, B1 i B2 te folna kiselina koji su termolabilni. Hladnjaci produžuju njihov životni vijek, ali manje nego zamrzavanje u idealnom trenutku. Stoga uvijek vrijedi preporuka da voće i povrće treba što prije potrošiti. Minerali i vlakna gotovo da ne propadaju baš kao ni vitamin K i D.

'Ako znate gdje je hrana uzgojena i ako znate prepoznati svježu hranu, onda je najbolje kupovati sezonsko na tržnici. Primjerice, mandarine koje dolaze iz Hrvatske sigurno su svježe i kvalitetne. One čak ni u supermarketu ne stoje dugo, no naravno treba provjeriti njihovo podrijetlo. Smrznuti asortiman je samo dio prehrane, međutim, ne može se sve kupiti svježe i u sezoni. Grašak je dobar primjer. U sezoni je kratko dostupan, a idealan je za smrzavanje jer ne gubi ni u sastavu, ni u konzistenciji niti u okusu. Tamno bobičasto voće je isto tako kratko dostupno, a dobro podnosi smrzavanje. Jagode često nisu dobre smrznute ni konzervirane jer sadrže veću količinu vode i mijenjaju okus smrzavanjem', objasnila je.

Vranešić Bender kaže da su smrznute namirnice sigurnije i zato što se testiraju. Postoje institucije koje provjeravaju sastav i mikrobiološku ispravnost hrane. Danas to uglavnom rade sami proizvođači. Neke namirnice, poput špinata također mogu sadržavati teške metale, osobito ako se uzgajaju uz prometnice.

'Stoga, zaključak je da smrznuto povrće i voće može doprinijeti pravilnoj i raznolikoj prehrani. No ako je početna sirovina koja se zamrzava loša, onda smrznuta hrana nije ništa bolja od drugih vrsta hrane', zaključila je autorica hita 'Priče o hrani'.