UZDAJ SE U SE...

Kako biti sretniji u 2025.? Pokušajte s ovim znanstveno provjerenim savjetima

02.01.2025 u 10:53

Bionic
Reading

Sreća nije samo stvar sudbine – ona je često rezultat naših navika i izbora. Bez obzira na to jeste li osoba koja pjeva pod tušem i pleše na kiši ili ste skloniji ozbiljnijem pristupu životu, uvijek možete napraviti promjene koje će unijeti više zadovoljstva u svakodnevicu. Naravno, tu je redovita tjelovježba, zdrava prehrana i puno tekućine (čitaj: vode), no donosimo još nekoliko provjerenih savjeta koji vam mogu pomoći da 2025. učinite sretnijom godinom

Prijateljstvo - ključ sretnijeg starenja

Prijateljstvo donosi dobrobiti ljudima svih dobi, ali u zrelijim godinama postaje posebno važan izvor sreće. Iako stariji ljudi često smanjuju svoje društvene krugove kako bi se fokusirali na bliske odnose, istraživanja pokazuju da je korisno i dobro ako ostanete otvoreni za nova prijateljstva. Za razliku od obiteljskih veza, koje često uključuju osjećaj obveze, prijateljstva su dragovoljna, manje napeta i uglavnom ispunjena zabavom.

Kako starimo, naše osobnosti sazrijevaju, postajemo društveno vještiji i orijentirani na radost, što može olakšati sklapanje novih prijateljstava. Prednosti održavanja kvalitetnih prijateljstava nadilaze psihološku dobrobit – ona poboljšavaju kognitivne funkcije i fizičko zdravlje.

Dijeljenje sreće

Svi znamo koliko je suosjećanje važno u prijateljstvu. Međutim, također je važna i sposobnost dijeljenja sreće s drugima. 'Zajednička sreća' je podcijenjen aspekt dobrih odnosa i mogao bi biti jednako važan kao i suosjećanje za održavanje prijateljstva, sugerira više studija.

Studije pokazuju da su entuzijastično reagiranje i pokazivanje interesa za tuđe uspjehe ključni za održavanje dobrih odnosa. S druge strane, pasivna reakcija ili umanjivanje tuđih postignuća mogu narušiti prijateljstvo.

Volontiranje – za dobrobit vas i drugih

Volontiranje je klasičan primjer kako jedan lijepi čin za druge može poboljšati naše vlastito raspoloženje. Studije su pokazale da volontiranje može pomoći kod problema poput kronične boli i depresije. Briga o životinjama ili čak sobnim biljkama također može pozitivno utjecati na zdravlje, posebno u starijoj dobi.

Zdravstveni djelatnici pacijentima sve češće preporučuju aktivnosti poput umjetničkih radionica, biciklističkih grupa ili volontiranja.

Povežite se s precima

Istraživanje obiteljske povijesti može donijeti iznenađujuće psihološke koristi. Slušanje priča o obiteljskim izazovima i uspjesima može potaknuti osjećaj zahvalnosti i razumijevanja vlastitog mjesta u svijetu. Ljudi koji znaju više o povijesti svoje obitelji često imaju veće zadovoljstvo životom. Osim toga, proces istraživanja rodoslovlja može pružiti osjećaj kontrole i svrhe.

Zapisujte pozitivne događaje

Pisanje popisa tri dobre stvari koje su vam se dogodile tijekom dana može značajno poboljšati raspoloženje. Bez obzira na to radi li se o velikim životnim događajima ili sitnim radostima poput susreta s prijateljem, ova jednostavna praksa ima moćan učinak na naše blagostanje.

Radujte se unaprijed

Istraživanja pokazuju da iščekivanje ugodnih aktivnosti može biti jednako korisno kao i same aktivnosti. Treniranje mozga da se veseli budućim događajima može potaknuti optimizam i povećati sreću.

Istraživači, dakle, smatraju da bismo rutinskim predviđanjem ugodnih aktivnosti ili događaja mogli reprogramirati svoj mozak da bude optimističniji.

Prigrlite trenutke tišine

Ironično, prevelik trud u potrazi za srećom može nas učiniti nezadovoljnima. Prihvaćanje života kakav jest i uživanje u jednostavnim trenucima može biti najbolji put do istinske sreće.

Iris Mauss, psihologinja s kalifornijskog sveučilišta Berkeley, rekla je da želja i potraga za srećom također mogu povećati osjećaj usamljenosti i nepovezanosti. Ona preporučuje zauzimanje stoičkog stava i bolje prihvaćanje životnih uspona i padova.

Pametno s kofeinom

Kava nas može razbuditi i dati nam energiju. Istraživanja pokazuju da postoje mnoge zdravstvene dobrobiti povezane s konzumacijom kofeina, uključujući smanjeni rizik od nekoliko oblika raka, bolesti srca i dijabetesa tipa 2 , kao i poboljšanu fizičku izvedbu i zaštitu od depresije.

No, ključ je u umjerenosti. Previše kofeina može poremetiti san i izazvati tjeskobu. Stručnjaci preporučuju da posljednju šalicu kave osam sati i 48 minuta prije spavanja kako biste izbjegli negativne učinke.