Meta je još od izbora 2016. uložila preko 20 milijardi dolara u sigurnosne mjere, potaknuta situacijama u kojima su strane sile pokušavale utjecati na američke izbore putem društvenih mreža. Najpoznatiji primjer bila je manipulacija lažnim vijestima na Facebooku, a one su širile dezinformacije o kandidatkinji Hillary Clinton. Za ovogodišnje izbore Meta je smanjila prisutnost političkog sadržaja na Instagramu i Threadsu te pojačala suradnju s timovima za provjeru činjenica i uvođenje oznaka za AI-jem generiran sadržaj.

Oko 40.000 zaposlenika Mete radilo je na sigurnosnim mjerama. Korisnicima su bile dostupne informacije o registraciji birača putem Centra za informacije o glasanju na Facebooku. S druge strane kompanija je dodatno uložila u moderiranje sadržaja da bi blokirala nasilne i manipulativne objave koje bi mogle narušiti povjerenje u izborni proces, piše CNBC.

TikTok: Centar za izbore i stroge smjernice o AI sadržaju

TikTok, kojem američki zakonodavci često prigovaraju zbog kineskog vlasništva, usmjerio je napore u stvaranje Centra za izbore u SAD-u. U suradnji s neprofitnom organizacijom Democracy Works, korisnicima je nudio često postavljana pitanja o izborima i upute o sigurnom glasanju. TikTok usto nije dopuštao širenje dezinformacija koje sadrže AI-jem generirane sadržaje i postavio je stroga pravila o njihovom označavanju, osobito ako uključuju javne osobe.

Platforma je uvela posebne moderatore koji prate izborne dezinformacije i, uz pomoć organizacija za provjeru činjenica, označavaju neprovjerene informacije. Unatoč zabrani političkih oglasa, TikTok ulaže dodatne resurse za detekciju prikrivenih kampanja utjecaja.

X (Twitter): Povjerenje u Community Notes uz smanjene kapacitete

Pod palicom Elona Muska, X se uvelike oslanja na značajku Community Notes kako bi korisnici mogli pružiti kontekst za potencijalno obmanjujuće objave. X dozvoljava političke oglase, ali zabranjuje manipulativne sadržaje koji bi mogli narušiti izborni proces. Smanjen broj zaposlenika u timu za sigurnost utječe na kapacitet platforme za praćenje prijetnji, što izaziva dodatnu zabrinutost.

Uoči izbora ruski akteri postavili su lažni videozapis na X, u kojem se prikazuje uništavanje glasačkih listića u Pennsylvaniji. Video je brzo postao viralan, što je potaknulo reakcije američkih sigurnosnih službi. CISA, FBI i Ured direktora Nacionalne obavještajne službe objavili su da takve aktivnosti Moskve nastoje narušiti povjerenje u izborni proces i izazvati dodatne podjele među Amerikancima.

YouTube: Borba protiv dezinformacija označavanjem i verifikacijom

YouTube, pod Googleovim vlasništvom, ulaže napore u prikazivanje vjerodostojnih izvora i informacija o glasanju. Uoči izbora na početnoj stranici prikazivao je informacije o izbornom procesu, a u rezultatima pretraživanja korisnici su mogli vidjeti relevantne političke informacije.

Također uklanja sadržaje koji krše pravila o dezinformacijama te posebnu pažnju posvećuje AI-jem generiranim sadržajima s obmanjujućim temama. Tijekom samog dana izbora korisnici su mogli pratiti rezultate uživo, što je smanjilo prostor za širenje lažnih informacija.

Ostale platforme: Snapchat i Reddit

Snapchat je surađivao s Vote.org kako bi omogućio korisnicima provjeru i registraciju za glasanje, a Reddit je kroz sesije Ask Me Anything dao priliku stručnjacima i neprofitnim organizacijama da informiraju korisnike o izborima. Obje platforme postavljaju jasne smjernice za političke oglase, pri čemu Snapchat koristi ljudsku reviziju za sve političke oglase, a Reddit zahtijeva jasnu oznaku za AI-jem generirane političke sadržaje.

Društvene mreže ulažu velike napore u osiguravanje transparentnosti i provjere činjenica, no rastom AI-ja izazovi su sve veći. Ova izborna godina pokazala je da, unatoč ogromnim ulaganjima, prostor za manipulaciju i dalje postoji.