Prije otprilike 700 milijuna godina svijet je iskusio jedno od najhladnijih razdoblja ikad zabilježenih, ledenog doba koje znanstvenici danas opisuju kao Snježna gruda Zemlja, a koje je zaprijetilo opstanku velikom broju primitivnih živih bića, uključujući i rane životinje poput jednostavnih spužvi.

Novi geološki dokazi do kojih su došli znanstvenici sa Sveučilišta McGill u Montrealu (Kanada) pokazuju kako je voda nastala glacijalnim otapanjem bila ključna za preživljavanje mikroskopskih organizama eukariota.

Prema njihovim nalazima, iako bi veliki dio oceana tijekom velikog zamrzavanja bio nepogodan za život zbog manjka kisika, u pojedinim područjima bi se ispod plutajućih ploča leda našle zalihe vode s dovoljno kisika.

Prethodno su znanstvenici mislili kako je život ovisan o kisiku u to vrijeme bio ograničen na manje bare vode nastale glacijalnim otapanjem na površini leda.

Ali, novo istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences nudi dokaze kako je 'oaza kisika' bilo i ispod leda, na područjima gdje glečeri dolaze u dodir s morem. To je primitivnim oblicima života omogućilo 'prezimljavanje' ledenog doba.

Mjehurići zraka zarobljeni u glacijalnom ledu bili su otpuštani u vodu dok se topio, vjerojatno pod utjecajem geotermalne topline, što je obogaćivalo vodu kisikom. Taj se proces naziva glacijalnom kisikovom pumpom.

Istraživači su proučavali željezom bogato stijenje u glacijalnim ležištima u Australiji, Namibiji i Kaliforniji. Uspjeli su procijeniti količinu kisika u oceanima prije 700 milijuna godina i bolje razumjeti njihove učinke na sav o kisiku ovisan morski život.

Ne samo što je život uspio opstati već je ledeno doba možda igralo i ulogu u evoluciji složenijih oblika života, potičući veću raznolikost, piše CNN.