Znanstvenici vjeruju da bi to moglo objasniti zašto se životinje prije potresa vrlo neobično ponašaju.

Istraživanje ovih kemijskih efekata započelo je nakon što su stanovnici L'Aquile u Italiji 2009. primijetili da su žabe napustile svoju baru danima prije udara potresa. Rezultati studije objavljeni su u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health, a pokazuju da stijene u Zemljinoj kori pod pritiskom ispuštaju nabijene čestice koje reagiraju s podzemnim vodama. Životinje koje žive u blizini vrlo su osjetljive na kemijske promjene i mogu ih osjetiti danima prije nego što stijene kliznu i uzrokuju podrhtavanje tla.

Tim znanstvenika pod vodstvom Friedmanna Freunda iz NASA-e i Rachel Grant iz britanskog Open Universityja nada se da će njihova hipoteza potaknuti biologe i geologe na suradnju koja bi otkrila kako nam točno životinje mogu pomoći u prepoznavanju najava neumitnih seizmičkih zbivanja.

Žabe iz L'Aquille nisu prvi primjer neobičnog ponašanja životinja prije velikih potresa. U povijesti je zabilježeno mnogo sličnih slučajeva među gmazovima, vodozemcima i ribama. Primjerice 1975. u Haichengu u Kini mnogi su ljudi vidjeli kako zmije izlaze iz svojih rupa mjesecima prije nego što je grad uzdrmao snažan potres. Ponašanje zmija bilo je osobito neobično jer je uočeno tijekom zime, u vrijeme kada su one bile usred hibernacije, a temperature su bile dosta ispod nule. Izlazak iz rupa u to doba godine za hladnokrvne je gmazove bio jednak samoubojstvu. U srpnju 2009. godine, samo nekoliko sati nakon velikog potresa u San Diegu lokalno je stanovništvo otkrilo desetke Humboldtovih liganja nasukanih na obale. Te lignje obično prebivaju na dubinama između 200 i 600 metara.

Međutim, svaki od ovih slučajeva bio je anegdotalan. Veliki potresi su toliko rijetki da je okolnosti u kojima se odvijaju gotovo nemoguće detaljnije istraživati. No slučaj u L'Aquili bio je drugačiji. Naime, biologinja Rachel Grant je u vrijeme neposredno prije potresa ondje provodila istraživanje kolonije žaba za svoju doktorsku disertaciju.

'Bilo je to vrlo dramatično', prisjetila se Grant i dodala: 'Od 96 žaba populacija je pala gotovo do nule u samo tri dana.'

Biologinja je svoja promatranja objavila u časopisu Journal of Zoology, a nakon toga NASA je kontaktirala s njome. Znanstvenici američke svemirske agencije već dulje vrijeme istražuju kemijske promjene koje se zbivaju u stijenama pod ekstremnim pritiskom. Zanimalo ih je mogu li se one povezati s masovnim egzodusom žaba. Njihova laboratorijska istraživanja pokazala su ne samo da se one mogu povezati, već i da Zemljina kora izravno utječe na kemiju bara u kojoj su žabe u to vrijeme živjele i razmnožavale se.

NASA-in geofizičar Friedemann Freund pokazao je da stijene pod velikim pritiskom prije potresa ispuštaju električno nabijene čestice. Te čestice mogu prijeći u okolne stijene, a kada stignu na površinu, reagiraju sa zrakom i pretvaraju njegove molekule u nabijene ione.

'U medicinskim je krugovima poznato da pozitivni ioni u zraku mogu uzrokovati glavobolje i mučnine kod ljudi te povećati razine serotonina, hormona stresa u krvi životinja', rekao je dr. Freund. Ioni također reagiraju s vodom i pretvaraju je u vodikov peroksid. Taj kemijski lanac može utjecati i na organske tvari otopljene u vodi bare i pretvoriti bezopasne materijale u otrove.

Zabilježeni mehanizam je vrlo složen pa stručnjaci smatraju da ga je potrebno podrobno istražiti. Međutim, dr. Grant ističe da je to prvi uvjerljiv mehanizam koji razotkriva zbivanja prije potresa na koja reagiraju životinje koje žive u vodi ili na okolnom tlu.

Dr. Freund vjeruje da će buduća istraživanja omogućiti bolje razumijevanje i konačno predviđanje većih tektonskih poremećaja.