Kao teroristička skupina, Hamas je podložan sankcijama i odsječen od međunarodnog bankarskog sustava. Svi pokušaji skupine da prikupi sredstva rješavaju se globalnim naporima za borbu protiv financiranja terorizma. Ipak, Forbes ju je 2014. proglasio jednom od najbogatijih terorističkih skupina na svijetu.

Njen godišnji promet tada je procijenjen na čak milijardu dolara (942 milijuna eura), a dolazi od poreza i naknada, financijske pomoći i donacija.

Hamas već godinama podržava kripto kao metodu financiranja, ali su u travnju iz te skupine rekli da će prestati primati sredstva putem bitcoina, navodeći povećanje 'neprijateljskih' aktivnosti protiv donatora. Veći dio primili su od iseljenika i privatnih donatora iz zemalja Perzijskog zaljeva.

U lipnju 2023. Izrael je zaplijenio kriptovalute vrijedne milijune dolara s računa povezanih s Iranom i Hezbolahom, libanonskom oružanom skupinom koja podržava Hamas u ratu s Izraelom. U kolovozu 2020. američka vlada je pak zaplijenila milijune dolara od terorističkih skupina koje su koristile kriptovalute za prikupljanje novca.

Prema tvrdnjama State Departmenta, Teheran je Hamasu i drugim palestinskim militantnim grupama osigurao oko 100 milijuna dolara godišnje, a Hamasu su navodno pomogli i Katar i Turska.

Elliptic, tvrtka koja pomaže kripto poduzećima u usklađivanju s financijskim propisima, rekla je Wall Street Journalu da je Palestinski islamski džihad, militantna skupina koja je zarobila taoce u nedavnom napadu na Izrael, prikupila još 93 milijuna dolara u kriptovalutama između lipnja 2021. i kolovoza 2023. Sam Hamas skupio je oko 41 milijun dolara u digitalnim plaćanjima, prema tvrtki BitOK specijaliziranoj za kriptovalute, sa sjedištem u Tel Avivu.

Iako nije jasno kako je taj novac iskorišten, 2022. godine američke su vlasti sankcionirale Hamasov investicijski ured, za koji su tvrdile da ima 500 milijuna dolara imovine. UN procjenjuje da kriptovalute čine udio od 20 posto u financiranju terorizma u svijetu. No one su samo jedan od načina na koje nasilne militantne skupine, označene kao terorističke organizacije, dobivaju i koriste novac.

Kripto u nezakonitim financijama

Svatko može postaviti adresu novčanika za kriptovalute i ne mora uvijek prolaziti provjere poput onih koje provodi banka. Adrese su označene samo nizom slova i brojeva, što znači da ljudi mogu slati i primati kriptovalute bez otkrivanja identiteta.

Blockchain, tehnologija koja podupire kriptovalute, radi digitalno, preko granica, što znači da može djelovati kao sustav za instant plaćanja, piše Reuters. Kripto globalno podliježe manje specifičnoj regulativi od tradicionalnih financija, iako se u nekim regijama uvode nova pravila.

Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF), globalno tijelo odgovorno za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, upozorilo je da, kad je riječ o kriptoimovini, 'postoji rizik da postane sigurno utočište za financijske transakcije kriminalaca i terorista'. Financiranje terorizma mali je dio nedopuštene upotrebe kriptovaluta, što uključuje prijevare, ransomware i krađu.

Kripto kriminal je dosegao rekordnih 20,1 milijardu dolara u 2022., navodi analitička tvrtka za kripto tržište Chainalysis, nazvavši to procjenom donje granice. Ta brojka isključuje slučajeve kada su kriptovalute prihod od nekripto kriminala, kao što je plaćanje droge.

'Kriminalnim skupinama kriptovalute daju lažan osjećaj sigurnosti'

'Militantnim skupinama je nažalost danas sve lakše', govori nam Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute. Kaže da su pojmovi HILC (High Impact Low Cost) i uberterorizam nešto s čime se susrećemo tek u posljednjih nekoliko godina, a predstavljaju modernizaciju terorizma. Terorističke skupine tako decentraliziraju svoje djelovanje da, poput najpoznatije platforme za prijevoz putnika, nastupaju kao dispečer, povezujući različite sudionike u planiranju akcija.

'Tome je vrlo teško stati na kraj, čak i uz jačanje tehnoloških sposobnosti obavještajnih službi, jer takve skupine često koriste i taktiku hide in plain sight. Bilježi se da je jedna teroristička skupina komunicirala preko običnih, neenkriptiranih poruka mailom, a strukturirane su tako da djeluju kao SPAM (kao naslov bi stavili nešto poput 'Zatvorite kredit brzo i lako'), s ciljem zavaravanja automatskih filtara sigurnosnih agencija', navodi Hrdalo, dodajući:

'Predstavnica jedne američke agencije u šali mi je rekla da bi, kad bi to bilo prihvatljivo, platila billboarde kojima moli kriminalce da koriste kriptovalute jer se to, za razliku od gotovine, barem može pratiti. Moj dojam je da kriminalne skupine, iako ih koriste, o kriptovalutama ne znaju dovoljno, što im daje lažan osjećaj sigurnosti.

To naravno ne znači da kriptovalute zbog svoje pseudonimnosti ne mogu otežati otkrivanje identiteta, ali istovremeno blockchain neizbrisivo bilježi svaku transakciju pa to što možda u trenutku njenog zadavanja ne znamo tko stoji iza nje, ne znači da naknadnim analitičkim radom nećemo uspjeti otkriti to.'

'Tom modalitetu treba posvetiti pažnju'

Međutim u financiranju ratovanja kriptovalute nisu dominantne jednako kao ni u pranju novca ili terorizmu. Hrdalo navodi da je nedavno objavljeno istraživanje UNODC-a (UN-ov ured za droge i kriminal) o hawali, neformalnom načinu transfera novca bez samog prijenosa.

'Osoba A preda 100 eura hawaladaru u Bosni, a on kontaktira sa svojim pandanom u Somaliji i zatraži da osobi B, koja se fizički nalazi tamo, isplati tih 100 eura. Ta dvojica hawaladara kasnije rješavaju međusobnu namiru i poravnanje, uzevši u obzir sve transakcije koje se dogode u nekom periodu, najčešće mjesečno. To je jednostavan sustav koji postoji od 14. stoljeća, ali redovito nalazi nove primjene. Izuzetno je važan upravo u Somaliji, državi koja uopće nema bankovni sustav i ovisi o alternativnim načinima namirivanja, pa se procjenjuje da čak 1,6 milijardi dolara godišnje u tu zemlju stigne posredstvom hawale.

Unatoč takvim primjerima, spomenuto istraživanje UNODC-a ipak ne ukazuje na to da bi hawala bila značajno korištena u financiranju ratovanja ili terorizma. Zanimljivo je da je upravo anketirani hawaladar iz Bosne i Hercegovine naveo da u svom poslovanju redovito koristi baš kriptovalute. To što kriptovalute nisu dominantne u financiranju nezakonitih aktivnosti ne znači da tom modalitetu ne treba posvetiti pažnju, dapače. Pogotovo uzevši u obzir geopolitička zbivanja u posljednje dvije godine, a koja nedvojbeno donose nove izazove', ističe Hrdalo.

'U Hrvatskoj se dogodio samo jedan teroristički napad organizirane skupine'

Ne mijenjaju samo kriptovalute dinamiku financiranja terorizma, kaže naš sugovornik, navodeći da Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u svom izvješću za 2022. općenito apostrofira 'moderne tehnologije', a pritom bilježi 'sve intenzivnije korištenje naprednih kibernetičkih napada'.

'Dobar dio takvih napada otpada na tzv. ucjenjivačke (ransomware), prilikom kojih se uglavnom traži plaćanje u kriptovalutama i nerijetko su izvor financiranja različitih kriminalnih skupina. SOA također sudjeluje u aktivnostima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu je ovaj drugi dio tog naziva sve donedavno djelovao kao nešto suvišno, s obzirom na to da se u Hrvatskoj srećom dogodio jedan jedini teroristički napad organizirane skupine, onaj 1995. u Rijeci, koji je počinila Al Gama'a al Islamija', podsjeća Hrdalo.

Navodi dalje da iz godišnjih izvješća Ureda za sprječavanje pranja novca uglavnom vidimo da je prazna rubrika 'financiranje terorizma' u dijelu pokrenutih istraga, podignutih optužnica i donesenih presuda, što ne znači da toga uopće nema jer taj ured svake godine nadležnim tijelima, najčešće upravo SOA-i, na daljnje postupanje proslijedi pet do 10 predmeta.

'Nemamo saznanja da bi kriptovalute sa značajnim omjerom sudjelovale u financiranju terorizma u Hrvatskoj jer tako nije ni u svijetu. Dominantni načini financiranja terorističkih skupina i dalje su redoviti kanali. Iran primjerice godišnje Hamasu uredno doznači 100 milijuna dolara, a stanje svih digitalnih novčanika koji se povezuju s tom skupinom procjenjuje se na 7,3 milijuna dolara.

Ukupno kriptovalute na svjetskoj razini sudjeluju s još uvijek zanemarivim iznosom u financiranju terorizma. Najuglednija svjetska kriptoanalitička kompanija Chainalysis procjenjuje da financiranje terorizma predstavlja manje od jedan posto svekolike nezakonite upotrebe kriptovaluta, a ona pak čini manje od jedan posto upotrebe kriptovaluta općenito', pojašnjava naš sugovornik.

'Državna tijela moraju uložiti u edukaciju zaposlenika'

Hrdalo podsjeća da su kriptovalute izvorno, kao novitet u financijama, bile potpuno neregulirane, no da se u njihovo normiranje krenulo upravo unutar propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, 'da bi konačno Europska unija pristupila donošenju sveobuhvatnog zakonskog rješenja pod nazivom Uredba o tržištima kriptoimovine koja stupa na snagu dogodine'.

'Kriptovalute uistinu jesu različite od tradicionalnog financijskog sustava jer ne zahtijevaju postojanje posrednika poput banaka, ali takvi ipak nalaze svoje mjesto jer ne žele svi biti odgovorni za samostalno držanje kriptovaluta, prilikom čega potencijalni gubitak privatnih ključeva znači i nepovratan gubitak sredstava. Zbog toga tehnologija, kojoj je glavna značajka decentraliziranost, ipak ima i centralizirana mjesta razmjene te regulaciju koja se po mnogočemu približava regulaciji redovitih financijskih institucija.

Pa tako već sad u Hrvatskoj, ako se želite baviti razmjenom kriptovaluta ili za druge držati njihove tokene, morate se registrirati kod Hanfe, našeg regulatora za kriptoimovinu. Što se tiče nekih drugih državnih tijela, mislim da bi bilo dobro da ulože dodatne napore na edukaciji vlastitih zaposlenika o ovoj temi, jer ona je odavno prestala biti nišna zabava geekova i sve više ulazi u mainstream', smatra Hrdalo.