Istovremeno to je dobar trenutak da se podsjetimo da mi ljudi izlovom, onečišćenjem, devastacijom okoliša, bukom i globalnim zagrijavanjem neusporedivo više ugrožavamo vodena stvorenja nego ona nas.

Utapanje

Najčešći uzrok smrti u hrvatskim vodama je utapanje – u moru, rijekama i jezerima godišnje se utopi više od 100 ljudi. Jedna od najčešćih grešaka koju mnogi čine je ulazak u vodu nakon obroka. Pravilo je da treba pričekati jedan sat. U vodu također nikako ne treba ulaziti vruć jer tijelo doživi šok. Konzumiranje alkohola glavni je čimbenik rizika kod utapanja, osobito mladih, pa ga svakako treba izbjegavati. Posljednjih godina s povećanjem nautičkog turizma i broja plovila nisu rijetke ni nesreće koje izazivaju neoprezni vozači brodica, ali i kupači koji se udaljavaju izvan označenih zona plaža. Čest uzrok nezgoda također su i neoprezni skokovi u vodu.

Marinski biolog dr. Petar Kružić s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu kaže da ljudi u Hrvatskoj najviše stradavaju tijekom ljeta jer je tada najveći broj turista na moru duž cijelog Jadrana, i to uglavnom zbog vlastite nepažnje.

Od morskih organizama, ističe Kružić, treba pripaziti na sljedeće:

Alge

Od algi je neugodna Ostreopsis ovata, čije cvjetanje može nadražiti oči i dišne organe. Rod Caulerpa nije opasan za čovjeka, već za organizme u moru - ostale alge i spužve jer ih prerasta i guši poput korova.

Opasnih životinja u moru je priličan broj, no najviše ih ima u tropskim morima.

Morski psi

U Jadranu su opasni modrulji i veliki bijeli morski pas. Modrulji žive uglavnom na otvorenom moru i rijetko se približavaju obalama. Povremeno ih se može vidjeti samo u vodama vanjskih otoka poput Mljeta, Kornata i Visa. Ukoliko se pojave jedan ili dva primjerka, najčešće bježe od čovjeka, no veća jata modrulja mogu zbog znatiželje ili gladi biti prilično opasna. Slično je i s velikim bijelim morskim psom, iako zbog hrane - danas je to tuna - može doći i bliže obali. U posljednje vrijeme oni su relativno rijetka vrsta u Jadranu, no poneki se primjerak vidi gotovo svake godine. Zadnji smrtonosni napadi zabilježeni su početkom 70-ih godina, kada je Jadranom prometovalo mnogo više brodova. U riječkom zaljevu su morski psi 1971. usmrtili dvije osobe, a kod Omiša jednu 1974.

Kitovi i dupini

Zabranjeno ih je uznemiravati, ploviti barkom ili plivati uz njih. Kitovi mogu prevrnuti barku, dok dupini u igri ili štiteći svoje mlado mogu ozlijediti čovjeka. No takve su situacije rijetkost.

Morska mjesečina Pelagia noctiluca je jedina meduza koja je česta u Jadranu i može dobro opeći kupača. Ostale vrste su manje opasne ili rijetke poput portugalske galije Physalia physalis. Opasnih kubomeduza srećom nema u Jadranu, barem ne zasad, jer to ovisi o globalnim klimatskim promjenama.

Ježinci

U Jadranu nema otrovnih ježinaca. Ubodi jadranskih ježinaca mogu biti neugodni jer se mjesta uboda mogu inficirati, a infekcije ponekad mogu biti i opasne. Njihov ubod najčešća je nezgoda na moru.

Murine

Jadranska murina nije opasna za ronioce, ako se ne provocira. Njezini napadi su vrlo rijetki, no ugriz može biti prilično bolan. Nije otrovna, ali je njezina sluz u ustima bogata bakterijama koje mogu inficirati ranu. Živi na dubinama od 20 metara i dublje, a samo mlade jedinke žive pliće. Mogu doći i u plićak među stijene ili veće oblutke kamenja na samo desetak centimetara dubine. Jedna takva me je ugrizla za prst kada sam prošle godine čistio lignje u plićaku na Mljetu.

Nisu opasne pod vodom jer bježe od ronilaca. Opasne su u ribarskim mrežama jer ih ribari neoprezno uhvate prilikom vađenja mreža. Otrovne bodlje nalaze se na leđnoj peraji i škržnim poklopcima.

Pauk mrkulj

Za njega vrijedi isto kao za škrpine. S obzirom na to da živi (i ukopava se) na sedimentu, može doći relativno plitko, pa postoji opasnost da kupač stane na njega. To je, srećom, prilično rijetko jer pauk prije pobjegne.

Bežmek

Slično kao i pauk, samo što bežmek živi malo dublje (od 10 metara dubine).

Kod raže treba paziti na bodlju. Moguće su, ali rijetke ozljede prilikom vađenja iz ribarskih mreža. Slično je i s drhtuljama, koje mogu stresti strujom - što je veći primjerak, to je udar neugodniji.

187284,189601,162769,180966