Istraživači Sveučilišta Emory promatrali su bujnu aktivaciju imunoloških stanica u teškim slučajevima Covida-19 i zaključili da ova reakcija podsjeća na sistemski eritemski lupus (SLE), autoimunu bolest koja uzrokuje sporadične upale zglobova, tetiva i drugog vezivnog tkiva.

Njihova otkrića upućuju na testove koji bi mogli razlikovati pacijente s Covidom-19 kojima su potrebne terapije za smirivanje imuniteta. To bi moglo objasniti i zašto neki ljudi zaraženi virusom SARS-CoV-2 proizvode obilna antitijela protiv virusa, ali uz loše posljedice.

Rezultati ovog istraživanja, objavljenog u časopisu Nature Immunology, podudaraju se s nedavnim nalazima drugih istraživača koji su otkrili da velika upala u Covidu-19 može poremetiti stvaranje zametnih centara, struktura u limfnim čvorovima u kojima se uvježbavaju stanice za proizvodnju antitijela. Istraživači s Emoryja primijetila je da aktivacija B stanica podsjeća onu kod lupusa.

B stanice su poput velike knjižnice protutijela koja imunološki sustav može iskoristiti u borbi protiv infekcije. U slučaju teškog Covida-19 imunološki sustav iz te knjižnice nasumce izvlači knjige s polica i baca ih na neorganiziranu hrpu.

Prije pandemije Covida-19, laboratorij suautora istraživanja Ignacija Sanza bio je usredotočen na proučavanje lupusa i načina na koji ta bolest remeti razvoj B stanica. U ljudi koji pate od lupusa B stanice su nenormalno aktivne, izbjegavaju provjere i ravnotežu koja ih obično ograničava. To često dovodi do stvaranja 'autoantitijela', protutijela koja organizam stvara na vlastite antigene. To pak uzrokuje simptome poput umora, bolova u zglobovima, osipa na koži i problema s bubrezima.

Ekipa s Emoryja sad istražuje stvara li ozbiljni COVID-19 autoantitijela s kliničkim posljedicama. Sanz napominje da su drugi istraživaći pronašli autoantitijela u akutnoj fazi bolesti, a bit će važno razumjeti mogu li dugoročni autoimuni odgovori biti povezani s umorom, bolovima u zglobovima i drugim simptomima.

'To je važno pitanje i moramo ga riješiti pažljivim dugoročnim praćenjem', kaže Sanz koji otkriva kako su ekstrafolikularni odgovori B stanica karakteristični za afroameričke pacijente s teškom bolešću. Naime, u novoj studiji većina bolesnika s teškom infekcijom bili su upravo Afroamerikanci. Bit će važno razumjeti kako osnovni uvjeti i zdravstvene razlike utječu na intenzitet i kvalitetu odgovora B stanica, kako kod autoimunih bolesti tako i kod Covida-19.

Ispitivani bolesnici liječeni su rano tijekom pandemije Covida-19., prije široko rasprostranjenog uvođenja protuupalnog kortikosteroida deksametazona, za koji se pokazalo da smanjuje smrtnost. Nalazi tima mogli bi poslužiti za raspravu o tome kojim pacijentima s Covidom-19 treba dati imunomodulatorne tretmane, poput deksametazona ili lijekova protiv upalnih citokina kakav je Interleukin 6 (IL-6).

Istraživanje znanstvenika sa Sveučilište Emory podržali su i američki Nacionalni institut za alergiju i zarazne bolesti, Nacionalni institut za starenje i Nacionalni institut za srce i pluća.