Najveći umovi danonoćno rade na tome da se iznađe lijek koji će zaustaviti širenje pandemije koronavirusa. Live Science nedavno je pobrojao potencijalna cjepiva i podijelio ih u grupe, od japanskih lijekova protiv gripe, preko neuspjelih lijekova protiv ebole, do tretmana malarije. Svima njima zajedničko je isto: ovi lijekovi bude nadu, ali su još daleko od rješenja.

Japanski lijek protiv gripe

Protuvirusni lijek favipiravir ili avigan u Japanu se koristio za liječenje gripe. Prošli mjesec odobren je kao eksperimentalni tretman za infekcije COVID-om 19 i već je testiran na 340 osoba u Wuhanu i Shenzhenu. Čini se da je lijek, koji sprečava razmnožavanje određenih virusa, skratio njegovo trajanje i poboljšao stanje pluća testiranih pacijenata. Rezultate istraživanja tek treba objaviti u stručnom časopisu.

Klorokin i hidroksiklorokin

Američki ured za hranu i lijekove odobrio je klorokin i hidroksiklorokin za liječenje malarije, lupusa i reumatoidnog artritisa, a preliminarna istraživanja na stanicama ljudi i primata sugeriraju da bi lijekovi mogli učinkovito liječiti i COVID-19. Liječnici u Kini, Južnoj Koreji, Francuskoj i Sjedinjenim Državama sada ih daju nekim pacijentima zaraženim koronavirusom, a prvi rezultati su obećavajući, mada je uzorak nereprezentativan.

U Francuskoj je mali broj pacijenata primao hidroksiklorokin, sam ili u kombinaciji s antibiotikom azitromicinom. Pokazalo se da su otkrivene koncentracije SARS-CoV-2-a kod sudionika studije opale znatno brže nego pacijentima s koronavirusom iz drugih francuskih bolnica koji nisu primili nijedan lijek. U šest bolesnika koji su uzimali i azitromicin taj je učinak pojačan.

Neuspjeli lijek protiv ebole

Remdesivir se svojedobno neuspješno testirao na ljudima oboljelima od ebole, ali se u laboratorijskim ispitivanjima pokazao efikasnim u suzbijanju rasta sličnih virusa, teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i respiratornog sindroma Bliskog istoka (MERS). U Petrijevoj posudi remdesivir može spriječiti da se ljudske stanice zaraze SARS-CoV-2-om, objavio je u veljači časopis Nature.

Mnogi su liječnici uzbuđeni zbog potencijala lijeka. Bruce Aylward iz Svjetske zdravstvene organizacije čak je izjavio da trenutno 'postoji samo jedan lijek za koji mislimo da može imati djelotvornu učinkovitost, a to je remdesivir'.

Kombinacija lijekova protiv HIV-a

Uzbuđenje je izazvao i antivirusni lijek kaletra, kombinacija lopinavira i ritonavira, no posljednji podaci iz Kine splašnjavaju početni optimizam. Naime ondje je 199 ljudi s niskom razinom kisika primalo kaletru ili placebo. Na kraju je umrlo nešto manje pacijenata koji su uzimali kaletru, no razlika je bila statistički toliko beznačajna da se to može svesti pod slučajnost.

Imunosupresivi i lijekovi za artritis

Nekim pacijentima virus sam po sebi ne čini najgoru štetu; njihov imunološki sustav pretjerano reagira i tako nastaje citokinska oluja. Da bi je spriječili, liječnici im daju imunosupresiv poznat kao actemra ili tocilizumab. Lijek je odobren za liječenje reumatoidnog artritisa i juvenilnog reumatoidnog artritisa. Roche sad pokušava otkriti može li tocilizumab poboljšati i rezultate u bolesnika zaraženih koronavirusom.

Lijekovi za krvni tlak

Neki znanstvenici polažu nade u losartan, generički lijek za krvni tlak. Sveučilište u Minnesoti pokrenulo je dva klinička ispitivanja kako bi procijenilo može li on spriječiti zatajenje rada organa.

Oralno cjepivo iz Izraela

U međuvremenu, izraelski su znanstvenici napravili prvo oralno cjepivo protiv koronavirusa, ali testiranja će potrajati mjesecima. Naime državni institut Migal Galilee već četiri godine radi na cjepivu koje se može prilagoditi raznim virusima, pa tako i koronavirusu COVID-19.

Cjepivo je, kažu, spremno je za testiranje u roku od 'nekoliko tjedana', ali neće biti dostupno još mjesecima zbog dugotrajnog postupka testiranja i odobravanja. Tvorci ovog cjepiva tvrde da bi novo oralno cjepivo za odrasle i djecu moglo 'ovu bolest pretvoriti u vrlo blagu prehladu'. U tamošnjem ministarstvu zdravstva spuštaju loptu na zemlju i tvrde da ne treba u ljudima buditi 'lažne nade'.

Lauc: Nerealne su nade da ćemo lijek imati do ljeta

Zašto još nema ni cjepiva protiv koronavirusa, niti pravog lijeka koji bi skratio vrijeme i ublažio posljedice zaraze, pitamo mikrobiologa Gordana Lauca.

'Nažalost, nerealne su nade da ćemo lijek imati do ljeta', kaže Lauc. 'Već sada imamo nekoliko potencijalnih, no da bi nešto postalo odobreno kao lijek, potrebno je provesti brojna klinička ispitivanja koja traju jako dugo. Uobičajeno razdoblje razvoja novog lijeka često je duže od 10 godina. Čak i kad se sve jako ubrza, u hitnim slučajevima kao što je ovaj, opet to nije moguće učiniti u svega nekoliko mjeseci.'

Problem je u tome što je temeljni princip lijeka taj da ne smije štetiti pacijentu, a iskustvo s talidomidom naučilo nas je da se ponekad jako velika šteta može pojaviti tamo gdje je uopće ne očekujemo, upozorava Lauc.

Eksperimentalne terapije

'Ljudi su različiti, kako izgledom, tako i molekularnim ustrojem. Lijek koji jednoj osobi pomaže nekoj drugoj može biti štetan, pa čak i smrtonosan', kaže Lauc. Zbog toga je potrebno provoditi klinička istraživanja u nekoliko faza kako bi se prije proglašavanja neke supstance lijekom točno utvrdile granice u kojima se smije i ne smije primjenjivati.

'Do ljeta će neki od tih lijekova ući u kasnije faze kliničkih ispitivanja pa će kao eksperimentalna terapija biti dostupni određenom broju pacijenata', predviđa Lauc. 'Nažalost, u toj fazi, kao što i samo ime kaže, to će biti eksperimentalna terapija koja možda hoće, a možda neće djelovati.'

Jedino na što možemo računati je...

Drugi veliki problem i razlog zašto općenito imamo vrlo malo lijekova protiv virusa taj je da oni iznimno brzo mutiraju i da se za svaki novi lijek brzo pojavi virusni soj koji će postati otporan na njega. Zbog toga široka primjena antivirusnih lijekova nije optimalan pristup borbi protiv epidemije, upozorava Lauc.

'Objektivno, u ovoj situaciji jedino možemo računati na razvoj imunosti kod ljudi koji su preboljeli Covid-19', kaže Lauc. 'Za većinu pojedinaca ovo nije opasna bolest i mudrim upravljanjem dinamikom širenja epidemije moći ćemo osigurati da naš zdravstveni sustav bude u stanju zbrinuti taj razmjerno mali postotak ljudi koji budu trebali pomoć.'