Koliko je teško skladati neki mjuzikl? Naslikati pravo remek-djelo? Napisati nagrađeni roman? Editirati savršenu fotografiju? Roboti diljem svijeta bave se ovim aktivnostima, no jesu li to njihova djela ili zasluge pripadaju njihovim kreatorima?

The Conversation donosi zanimljiv pogled na autorska prava umjetnih inteligencija. Jedan zanimljiv pothvat nazvan Novim Rembrandtom, svijetu su predstavili grupa umreženih muzeja i istraživača iz Nizozemske. Robot je analizirao na tisuće djela s kraja 17. stoljeća i, na osnovu naučenog, naslikao vlastito djelo.

Strojevi imaju mogućnost samostalnog učenja uz pomoć baze podataka prema kojoj stvaraju vlastite kreacije. No s obzirom na to da oni nemaju statuse ljudskih bića, njima ne mogu biti dodijeljena autorska prava.

Kako svijet reagira

Razne države imaju zakone koji definiraju što se u tom slučaju poduzima. Najčešće se autorska prava daju osobi koja je omogućila rad te umjetne inteligencije, znači, autor koda. No osoba je samo uputila stroj kako da napravi neko djelo. Onaj 'aha' trenutak, ona umjetnička iskra i odabir točnih specifikacija, sve ostaje na samom programu da odluči.

U nekim slučajevima, napominje se, najpametnije je prepustiti tehnikalije ne jednom pojedincu nego grupi ljudi. Autorska prava mogu se pripisati korporaciji ili grupi znanstvenika koji su radili na tom projektu, jer su ipak oni ti koji su dali život toj umjetnoj inteligenciji.