'Osamdeset dva' ponovi Ray tri puta, a potom se pokaže da je ukupan zbroj 3x82, odnosno 246.

Poznato je da neki autisti imaju izuzetan osjećaj za brojeve, kao da imaju neko posebno čulo za njih. Znanstvenici ga već duže vrijeme pokušavaju otkriti, a novo istraživanje predstavljeno u časopisu Science potvrdilo je da uistinu postoji – sastoji se od dva malena dijela mozga smještena iznad svakog od uha.

Topografske karte ljudskog mozga na kojima su ucrtani dijelovi zaduženi za ključne osjete iscrtane su još sredinom prošlog stoljeća (pogledajte dolje desno). Budući da osjećaj za brojeve potječe iz područja sličnih onima koja su zadužena za druga osjetila, znanstvenici smatraju da bi se ova sposobnost s razlogom mogla nazvati šestim osjetilom.

'Kada vidimo neki mali broj predmeta, ne moramo ih brojati; jednostavno odmah znamo koliko ih je', rekao je voditelj studije Ben Harvey sa Sveučilišta u Utrechtu u Nizozemskoj.

Za većinu ljudi ta granica se kreće oko pet, a nakon toga procjene postaju sve nepreciznije. No postoje velike razlike u snazi šestog čula među ljudima. 'Jedan od ispitanika bio je jednostavno divan. Njegov je mozak bio točan sve do broja osam', rekao je Harvey koji se nada da će u nekoj od budućih studija možda naići na nekog savanta poput Raya.

Već su ranija istraživanja pokazala da su ljudi obično bolji u matematici ako imaju bolji osjećaj za brojeve. Poznato je također da neki imaju tzv. diskalkuliju, odnosno da imaju problema s brojevima baš kao što disleksičari imaju problema s čitanjem. No diskalkulija nije nužno i definitivna diskvalifikacija za matematiku - poznati matematičar David Hilbert patio je od diskalkulije.

'Ta područja mozga, kao i ona okolna, aktivna su također i kada se bavimo matematikom i rješavamo jednadžbe. No ona se razlikuju od dijelova koji prepoznaju numeričke simbole kao što je 5 na ekranu našeg računala', objasnio je Harvey.

Brojna ranija istraživanja otkrila su da i životinje imaju osjećaj za manje brojeve, primjerice da znaju kada je neka suparnička, odnosno neprijateljska skupina brojnija od njihove. Jedna studija iz 2009. godine utvrdila je da i ribe znaju brojati, a druga da majmuni čak znaju oduzimati te da im se u mozgu uključuju određena područja kada obavljaju 'matematičke zadatke'.

Harvey i njegovi suradnici pokušali su pomoću snimanja magnetskom rezonancijom pronaći slične neurone kod ljudi. Rezultati su pokazali da postoje nakupine veličine poštanske marke od oko 80.000 neurona koje se pale kad god ispitanici pokušavaju procijeniti koliko je na ekranu predmeta. Neuroni nisu jednoliko raspoređeni – oni koji su osjećali manje brojeve bili su brojniji i nalazili su se na suprotnoj strani od drugih koji su reagirali na veće brojeve. Slična razdioba karakteristična je i za druga osjetila.

'Postoje karte mozga koje predstavljaju površinu kože ili pak mrežnice oka... Za gledanje postoji više neurona koji obrađuju podatke u središtu vidnog polja gdje imamo vrlo oštar vid. Za dodir imamo goleme karte ruku na mozgu, a mnogo manje nogu', objasnio je Harvey.

To je vjerojatno razlog zbog kojeg većina ljudi ne može u trenutku procijeniti da na nekoj gomili ima 246 čačkalica.