Istraživači su analizirali 52 uzorka mozga dobivena autopsijom te pronašli između sedam i 30 puta više mikro- i nanoplastike u usporedbi s uzorcima bubrega i jetre. Prema riječima glavnog autora studije Matthewa Campena, prosječna količina plastike u mozgu pojedinca ekvivalentna je težini plastične žlice.

'Još uvijek razvijamo metode za preciznije mjerenje', izjavio je Campen na konferenciji za novinare.

Uzorke su uzeli iz prefrontalnog korteksa, dijela mozga zaduženog za donošenje odluka i kontrolu ponašanja. Većina pronađene plastike bile su nanočestice polietilena, materijala koji se koristi u plastičnim vrećicama, omotima za hranu i bocama.

Povezanost između prisutnosti mikroplastike i neuroloških bolesti još nije dokazana, ali studija je otkrila višu razinu nanoplastike u uzorcima osoba s demencijom nego u onima osoba bez ovog poremećaja. 'Ne možemo zaključiti da mikro- i nanoplastika uzrokuju demenciju', rekla je Jaime Ross, profesorica neuroznanosti na Sveučilištu Rhode Island, koja nije sudjelovala u istraživanju.

Kod pacijenata s demencijom često je oslabljena krvno-moždana barijera, što bi moglo objasniti njezinu veću razinu u mozgu. 'Važno je naglasiti da još uvijek ne znamo uzrokuje li plastika izravne zdravstvene probleme', istaknuo je Campen.

Već je ranije otkrivena u srcu, jetri, testisima, pa čak i u majčinom mlijeku. Iako stručnjaci ne razumiju u potpunosti učinke mikroplastike na zdravlje, neka istraživanja povezuju je s bolestima srca, moždanim udarom i smanjenjem broja spermija. Ross je komentirala da ne bi bilo iznenađujuće to da plastika ima utjecaj na zdravlje, ali razmjeri tog utjecaja još nisu poznati.

Krvno-moždana barijera trebala bi štititi mozak od štetnih tvari, ali studija sugerira da nanočestice plastike uspijevaju proći kroz ovu zaštitu. Campen je objasnio da visok udio lipida može olakšati njihovo zadržavanje u mozgu. 'Plastika i masti se teško odvajaju, što bi moglo objasniti to kako nanočestice ostaju u mozgu', rekao je Campen.

Dobra vijest: Plastika se možda ne nakuplja dugoročno

Istraživači nisu pronašli veće razine mikroplastike u mozgovima starijih ljudi, što ukazuje na mogućnost da tijelo ipak izlučuje određenu količinu kroz izmet. Međutim uzorci iz 2024. godine pokazali su njezinu višu razinu u usporedbi s onima iz 2016., što je odraz povećanja plastike u okolišu.

Profesorica Tamara Galloway sa Sveučilišta Exeter istaknula je da bi smanjenje zagađenja u okolišu moglo izravno smanjiti i ljudsku izloženost plastici.

Kako smanjiti izloženost mikroplastici?

Mikroplastika je prisutna posvuda – u hrani, vodi, zraku i otpadu. Stručnjaci savjetuju nekoliko mjera za smanjenje izloženosti:

• operite ruke prije jela
• izbjegavajte zagrijavanje hrane u plastičnim spremnicima
• pijte vodu iz staklenih ili metalnih boca.