Svjetska banka procjenjuje da oko milijardu ljudi živi s nekim oblikom tjelesnog ili duševnog oštećenja, od čega ih bar petina ima značajniji stupanj invaliditeta. Da bi uspješnije prolazili kroz svijet uglavnom stvoren za ljude koji mogu vidjeti, čuti, hodati i govoriti bez ikakvih teškoća, treba im štošta prilagoditi. Ono što je, međutim, konačni rezultat takvih adaptacija jest da ih na koncu koriste i u njima uživaju svi, kako piše internetska stranica How Stuff Works nabrajajući osam takvih iznimno korisnih i praktičnih izuma. Recimo, rampe na pločnicima.

Pisaći stroj/tipkovnica

Danas svatko kod kuće ili u džepu ima bar jednu tipkovnicu, a da malo tko zna otkud ona potječe. Pisaći stroj - a to je bila prva slovna tipkovnica - izum je talijanskog inovatora Pellegrina Turrija. On je primijetio da njegova prijateljica, stanovita grofica Carolina Fantoni da Fivizzano, zbog sljepoće ne može pisati pisma rukom. Zato je 1608. razvio prvu verziju pisaćeg stroja, a on je uključivao tipke i metalne ručke sa slovima. Turri je, inače, izmislio i indigo papir kako bi za svoj stroj osigurao tintu. Kroz stoljeća stroj se razvijao da bismo danas imali tipkovnicu drukčijeg izgleda ili tehnologije, ali s istim načinom funkcioniranja.

Električna četkica za zube

Dentalna higijena važna je svima, ali može biti problematična za ljude s ograničenim motoričkim sposobnostima. Da bi im pomogla, tvrtka Broxodent posebno za tu kategoriju ljudi još je 1954. proizvela električnu četkicu. Uskoro je postalo očito da su električne četkice za zube efikasnije od običnih, pa danas zubari često sugeriraju da ih svi koriste. Jedna studija iz 2019. pokazala je da osobe koje peru zube električnom četkicom imaju manje problema s propadanjem zubi i desni.

Kuhinjski pribor s gumenim ručkama

Danas se često vidi kuhinjski pribor - od gulilica krumpira do otvarača konzervi - s mekim, većim i lakšim ručkama, daleko ugodnijim za držanje od onih tradicionalnih. No sve do devedesetih godina prošlog stoljeća to nije baš bio slučaj. Tada je inovator Sam Farber, čija je žena oboljela od artritisa i mučila se i s najjednostavnijim radnjama u kuhinji, poput guljenja krumpira, patentirao velike, mekane i zaobljene ručke napravljene od gume korištene u automobilskoj industriji, a onda je osnovao tvrtku OXO koja ih je proizvodila pod imenom Good Grips. Takve rukohvate danas nude skoro svi proizvođači kuhinjskog pribora.

Pretvaranje govora u tekst/aplikacije pokretane glasom

Ako ste ikad zatrebali Alexu, putovali vođeni glasom u aplikaciji Google Maps ili 'skidali' snimljeni intervju uz pomoć neke aplikacije, znači da ste koristili tehnologiju pretvaranja govora u tekst (i obratno). Većina pametnih telefona i drugih gadgeta danas raspolaže tom tehnologijom, uz onu u aplikacijama pokretanih glasom. No glavni razlog zbog kojeg je ta tehnologija nastala bila je pomoć ljudima koji zbog nekog fizičkog ograničenja nisu mogli pisati, bilo po papiru, bilo tipkovnicom. U devedesetim godinama prošlog stoljeća softver im je omogućio stvaranje pisanih dokumenata i njihovo otvaranje, uređivanje i spremanje uz pomoć glasa. Kasnije je sve unaprjeđeno, pa i specijalizirano za - recimo - sudske i druge zapisničare.

Fidget spinner

Za ovu igračku teško je smisliti hrvatski naziv, možda vrtilica ili nešto slično. No prije nekoliko godina postala je apsolutni hit i svako dijete moralo je imati jednu. Riječ je o spravici s tri krilca, u svakom od njih je mali kuglični ležaj, a vrtnja je imala svrhu smirivanja ili uspješnijeg koncentriranja. Godine 1993. izmislila ju je Catherine Hettiger kako bi zabavila sedmogodišnju kćer, ali nije imala novca za obnovu patenta pa ga je izgubila i nije profitirala od kasnije pomame. Vrtilica je pak dobila namjenu korisniju od obične zabave jer su je počeli preporučivati osobama s autizmom, poremećajem pažnje i tjeskobom. Premda nema studija koje bi potvrdile da spinner doista pomaže u tome, moda se proširila u različitim krugovima, od stresom načetih poslovnih ljudi do djece kojoj je bilo dosadno. Ironično, neke američke škole zabranile su korištenje spinnera jer je - suprotno preporukama - odvlačio pažnju.

Nakošeni rubovi pločnika

Prilično je očito to da su iskošeni rubnici pločnika, odnosno rampe na pješačkim prijelazima, u prvom redu namijenjeni pristupačnosti osobama u invalidskim kolicima. No pokazali su se vrlo korisnima i mnogim drugim ljudima, bilo da vuku kofere na kotačićima, bilo da guraju dječja ili kolica s nekim teretom koji moraju dostaviti. Ove rampe pojavile su se 1945., ali su postale masovne tek u devedesetim godinama, kad su se u raznim zemljama počeli donositi zakoni koji propisuju bolju pristupačnost za osobe s invaliditetom.

Zglobne slamke

Kad su se krajem 19. stoljeća pojavile prve slamke, bile su prilično čudo. No u tridesetim godinama 20. stoljeća čovjek po imenu Joseph Friedman izradio je one 'prelomljene'. Ideja mu je pala na pamet kad je vidio da njegova kćerkica ne može uživati u frapeu s ravnom slamkom. Premda takva slamka izvorno nije bila smišljena za osobe s invaliditetom, među prvim institucijama koje su ih prihvatile i počele kupovati bile su bolnice jer su olakšavale pijenje pacijentima koji nisu bili u stanju uspraviti se u krevetu.

Audioknjige

Osobe oštećenog vida i dalje koriste Brailleovo pismo kao pomagalo u čitanju, no zvučne knjige mnogo su lakši način da taj dio populacije uživa u literaturi. Ideja se pojavila 1932. zahvaljujući američkom udruženju slijepih. Ta je organizacija snimala čitače knjiga na vinilnim pločama, ali kako je tehnologija napredovala, napredovali su i načini snimanja i reprodukcije. Današnji pametni telefoni mogu sadržavati sate i sate zvučnog sadržaja. Jasno, osim slijepih i slabovidnih osoba, zvučne knjige danas slušaju mnogi drugi, možda kao zabavu u vožnji ili pokušavajući smanjiti ovisnost o ekranima kod kuće. Industrija audioknjiga je 2020. samo u SAD-u uprihodila 1,3 milijarde dolara.