Iz prošlosti se mogu izvlačiti različite pouke, što ne znači da uvijek uspijevamo naučiti nešto iz grešaka. Recimo, usred upozorenja o klimatskim promjenama i posljedicama koje one mogu donijeti kao dobra opomena može poslužiti sudbina kraljevstva Maja u današnjem Meksiku. Po svemu sudeći, toj su civilizaciji glave došle baš klimatske promjene, preciznije suša
Naime znanstvenici su proučavajući arheološke i druge ostatke na poluotoku Yucatanu došli do zaključka (i objavili to u studiji u časopisu Nature) da je nedostatak vode uslijed suše doslovce uništio Mayapan, glavni kulturni i politički centar Maja u 13. i 14. stoljeću.
vezane vijesti
Jasno, nisu Maje pomrli od žeđi, nego je suša vodila do razbuktavanja društvenih sukoba, a to je na koncu izazvalo politički kolaps drevne civilizacije. Stanovnici Mayapana zbog toga su napustili svoje domove i povukli se u manja i sigurnija naselja. Baš takav razvoj situacije u studiji objavljenoj 2022. navodi se kao upozorenje da promjene klimatskih prilika mogu ugroziti čak i dobro organizirane i napredne civilizacije.
'Više podataka pokazuje rast građanskih sukoba, a linearno modeliranje pokazuje povezanost nestabilnosti i velike suše između 1400. i 1450. godine', piše u spomenutom radu te se dodaje da su dugotrajne sušne prilike izazvale rastuće tenzije, ali su se tragovi i dio struktura majanske civilizacije ipak održali do susreta s europskim osvajačima u ranom 16. stoljeću.
Tim koji je obavio ovo istraživanje proučavao je povijesne izvore o promjenama u broju stanovnika, prehrambenim navikama i klimatskim uvjetima. Ti podaci dopunjeni su analizom ljudskih ostataka u grobnicama u Mayapanu, na kojima su primijećene brojne ozljede, što upućuje na sukobe koji su tada buktali na tom području.
Usporedbama je uspostavljena veza između obilnih kiša i rasta broja stanovnika te - nasuprot tome - izostanku padalina i rastućim sukobima. Kako je suša trajala čak desetljećima, tako se osipalo i stanovništvo Mayapana. Nedostatak vode utjecao je na promjene u poljoprivrednoj djelatnosti i trgovačkim rutama te uništavao ekonomiju cijelog područja oko velikog grada.
Zabilježena je i naglo povećana smrtnost kako je počelo nedostajati hrane. Otkrivena je i velika masovna grobnica, po svemu sudeći iskopana neposredno prije napuštanja grada. Autori studije otkrili su da su mnogi posmrtni ostaci pripadali vladajućoj kasti, što je posljedica borbi za prevlast u gradu i društvenih nemira.
'Naša otkrića podupiru priče o kolapsu Mayapana između 1441. i 1461. kao rezultatu građanskih sukoba pokretanih političkim rivalitetom i ambicijama, a koje se prenose s koljena na koljeno među ljudima s Yucatana te sežu u rano kolonijalno razdoblje', piše u studiji.
Očito, zaključuju autori, ljudski odgovor na pritiske koji dolaze iz okoliša, poput dugog sušnog razdoblja, može biti vrlo složen i različit je od područja do područja ili od jednog do drugog vremenskog razdoblja. U slučaju Maja propast Mayapana nije značila i kraj civilizacije jer su se stanovnici preselili u druge dijelove Yucatana, primjerice u bogate obalne gradove i naselja, neovisne o centralnoj vlasti. Tamo nisu trpjeli sušu i druge klimatske teškoće, a paralelno s time nisu zabilježeni nikakvi konflikti između različitih zajednica, sve do dolaska Španjolaca.
To pak budi dašak optimizma jer ukazuje na ljudsku otpornost i sposobnost adaptacije na teškoće koje dolaze iz okoliša. Nažalost, adaptacija na značajne promjene ipak je ograničena, a baš ta područja danas su itekako izložena klimatskoj krizi.
