COVID-19 je prvenstveno bolest dišnog sustava, ali dokazi upućuju na to da su u opasnosti i crijeva. A kako su crijeva najveći imunološki organ u tijelu, a mikrobi utječu na imunološki odgovor, znanstvenici su pokušali saznati može li mikrobiom crijeva utjecati i na odgovor imunološkog sustava na infekciju Covida-19.

Analiza uzorka stolice pokazala je da se sastav crijevnog mikrobioma značajno razlikuje između pacijenata s i bez Covida-19, bez obzira na to jesu li liječeni lijekovima, uključujući antibiotike. Tako su pacijenti s Covidom imali veći broj bakterija Ruminococcus gnavus, Ruminococcus torques i Bacteroides dorei.

Istovremeno, imali su mnogo manje bakterija koje mogu utjecati na odgovor imunološkog sustava, poput Bifidobacterium adolescentis, Faecalibacterium prausnitzii i Eubacterium rectale. Broj ovih bakterija ostao je nizak u uzorcima prikupljenim do 30 dana nakon što su zaraženi pacijenti očistili virus iz tijela.

Infekcija Covidom-19 potiče imunološki sustav da stvara upalne citokine. U nekim slučajevima ovaj odgovor može biti pretjeran i izaziva citokinsku oluju te uzrokuje raširena oštećenja tkiva, septički šok i multiorgansko zatajenje.

Analiza uzoraka krvi pokazala je da je mikrobna neravnoteža pronađena u bolesnika s Covidom također povezana s povišenim razinama upalnih citokina i krvnim biljezima oštećenja tkiva, poput C-reaktivnog proteina i određenih enzima. To sugerira da bi mikrobiom crijeva mogao utjecati na odgovor imunološkog sustava na infekciju Covidom-19 i potencijalno utjecati na težinu i ishod bolesti, kažu istraživači.

'Neki oporavljeni bolesnici imaju trajne simptome, poput umora, otežanog disanja i bolova u zglobovima i više od 80 dana nakon prvih simptoma. Smatramo da mikrobiom crijeva ima utjecaja na imunološke zdravstvene probleme nakon Covida-19', piše u izvještaju koji nudi nove dokaze da su crijevni mikrobi povezani s upalnim bolestima unutar i izvan crijeva, piše Sci Tech Daily.

Korejski znanstvenici objavili su pak članak u časopisu MBio, u kojem sugeriraju da loše zdravlje crijeva negativno utječe na prognozu razvoja Covida-19. Disfunkcija crijeva, pišu znanstvenici, može pogoršati ozbiljnost infekcije omogućujući virusu pristup površini probavnog trakta i unutarnjim organima.

'Čini se da postoji jasna veza između promijenjenog crijevnog mikrobioma i ozbiljnog Covida-19', pišu korejski istraživači. Neravnoteža u crijevnoj mikrobioti može utjecati na integritet crijevne barijere, što patogenima i patobiontima može omogućiti lakši pristup stanicama u crijevnoj sluznici.

Mnoga nedavna istraživanja otkrila su smanjenu bakterijsku raznolikost u uzorcima crijeva prikupljenih od bolesnika s Covidom-19. Bolest je također povezana s iscrpljivanjem korisnih bakterijskih vrsta i obogaćivanjem patogenih vrsta. Slična neravnoteža povezana je s infekcijom gripom A iako se dva virusa razlikuju u načinu na koji mijenjaju cjelokupni mikrobni sastav.

Osiromašene bakterijske vrste povezane s infekcijom Covidom-19 uključuju neke obitelji odgovorne za proizvodnju butirata, kratkolančane masne kiseline, koja igra ključnu ulogu u zdravlju crijeva jačajući funkciju crijevne barijere.

Zapadnjačka prehrana siromašna je vlaknima, a prehrana s manjkom vlakana jedan je od glavnih uzroka promijenjenih mikrobioma crijeva, što pak dovodi do kroničnih bolesti. Problem sa zdravljem crijeva nadilazi COVID-19, kažu korejski znanstvenici. Kad pandemija prođe, svijet će i dalje morati računati s kroničnim bolestima i drugim problemima povezanim s lošim zdravljem crijeva.

Redovita konzumacija probiotika jedan je od načina da se popravi stanje i sačuvaju crijeva, kažu znanstvenici, piše Sci Tech Daily.