Dok ogroman dio svijeta prakticira različite stupnjeve održavanja razmaka i zaključavanja, istraživači uporno tragaju za ključem sreće u izolaciji. Novo istraživanje pokazuje da se ljudi koji se tijekom zaključavanja bave aktivnostima u kojima uživaju, osjećaju zadovoljnijima od onih koji samo rade i rade kako ne bi mislili na ono što ih okružuje
Studija objavljena u PLOS ONE pokazuje da je bolje raditi ono što volite i to prilagoditi uvjetima oko vas. Dakle, ako ste svako jutro odlazili u teretanu i vježbali među drugim ljudima, dobro je nastaviti vježbati ali sam, kod kuće, družeći se preko Zooma ili neke druge aplikacije.
Novo istraživanje jasno pokazuje da se ljudi koji se tijekom zaključavanja bave aktivnostima koje i inače vole, osjećaju zadovoljnijima od onih rade bilo što, samo da im misli ostanu zaokupljene. Dapače, jednostavno povećanje razine aktivnosti kojekakvim besmislenim poslovima moglo bi čak pojačati osjećaj nezadovoljstva.
Vodeća istraživačica dr. Lauren Saling sa Sveučilišta RMIT u australskom Melbourneu kaže da nove aktivnosti, poput kuhanja ili bojanja, imaju svoje mjesto, ali da je puno korisnije nastaviti baviti se onime u čemu ste uživali prije zaključavanja.
'Zauzetost možda odvlači pažnju, ali vas neće nužno ispunjavati', kaže Saling. 'Radije razmislite o tome koje vam aktivnosti najviše nedostaju i pokušajte pronaći način da ih obavite.'
Sudionici ankete ocijenili su razinu dobrobiti kakva je bila tijekom socijalnog distanciranja i retrospektivno mjesec dana prije toga. Također su naznačili koliko su vremena proveli baveći se raznim aktivnostima i nominirali koliko im je svaka aktivnost bitna.
Iako su sudionici izvijestili da osjećaju više pozitivnih emocija dok rade nove, ‘besmislene’ aktivnosti poput maratonskog gledanja TV serija, istovremeno su se osjećali i puno nesretnijima nego prije.
No prilikom održavanja aktivnosti u kojima su uživali prije zaključavanja, poput večere s prijateljima, njihove pozitivne i negativne emocije bile su prigušenije. Saling tvrdi da zauzetost uznemirava, potičući vas da mijenjate svoje ponašanje, dok vas aktivnosti u kojima uživate - smiruju.
'Ekstremne emocije nisu nužno dobra stvar', kaže Saling. 'Emocije su mehanizam koji vas tjera da promijenite svoje ponašanje. Ali kada radite ono što volite, logično je da se osjećate uravnoteženije. Činjenica da ste zaposleni ne znači da ste i zadovoljni.'
Ova studija osporava pretpostavke da smo u životu ili sretni ili tužni i da se tuge možemo riješiti tako da se posvetimo nekom poslu. Umjesto toga, oni koji su se bavili bilo kakvim poslom koji ih ne ispunjava, osjećali su se više frustriranima. Čak i kad su bili sretni, osjećali su se manje ispunjenima.
'Studija je pokazala da se pozitivne i negativne emocije nadopunjavanju, a ne da djeluju jedna protiv druge', otkriva Saling. 'Ispitanici koji su se u zaključlavanju preopteretili poslovima prijavili su porast i pozitivnih i negativnih emocija.'
Studija je također otkrila da su najveću promjenu pozitivnih emocija prije i tijekom zaključavanja doživjeli ljudi mlađi od 40 godina. Razlog? Ljudi iz te dobne skupine teže se uspješno prilagođavaju uvjetima zaključavanja.